Ministarstvu financije ove će se godine dogoditi da će stambenim štedionicama morati isplatiti državna poticajna sredstva (DPS) ne samo za 2011. godinu, nego i za 2010. koja su trebala biti isplaćena lani. Tako je ispalo da je netočna tvrdnja da HDZ-ova vlada nije SDP-ovoj ostavila nikakve financijske kosture u ormarima.

Kako je u četvrtak kazao predsjednik uprave Wüstenrot stambene štedionice Zdravko Anđel, potraživanja svih stambenih štedionica za DPS za 2010. kreću se između 130 i 140 milijuna kuna.

Što se tiče DPS-ova za 2011. procedura je takva da štedionice do kraja veljače Ministarstvu financija trebaju podnijeti zahtjev za isplatu, a onda u resornom ministarstvu detektiraju i iščiste one koji imaju više ugovora u npr. više štedionica, jer pravo na državne poticaje mogu ostvariti po samo jednom ugovoru. Inače, DPS-ovi za 2009. isplaćeni su u veljači 2011. u iznosu od 198 milijuna kuna, podaci su Ministarstva financija.

Iako kako kaže nerado kritizira, Anđel je napomenuo kako su djelatnici Ministarstva financija pokazali veliko nerazumijevanje Zakona o stambenoj štednji, te da se na svaki korak u ministarstvu čeka po dva ili tri mjeseca.

"Obrazloženje je bilo da se DPS ne može isplatiti iz tehničkog proračuna, te da trebamo čekati da se proračun donese", kazao je.

Kako bi ilustrirao da stambene štedionice više doprinose državnom proračunu nego što im se iz njega isplaćuje, Anđel je iznio podatak da je samo Wüstenrot u 2011. u proračun uplatio 21 milijun kuna izravnih davanja, plus još 27,6 milijuna kuna PDV-a što je ukupno 48,6 milijuna kuna, a istodobno im je isplaćeno 24 milijuna kuna poticaja.

Inače, prema podacima HNB-a koje je iznio Anđel, u prosincu 2011. ukupni depoziti svih pet stambenih štedionica iznosili su 6,11 milijuna kuna, a odobreni krediti dosegli su iznos od 3,38 milijardi kuna.

Depoziti Wüstenrot stambene štedionice iznose ukupno 1,398 milijardi kuna ili 22,8 posto ukupnih depozita svih štedionica i očekuje se da će nastaviti rasti.

U ukupnom iznosu kredita svih stambenih štedionica Wüstenrot ima udjel od 37 posto ili 1,258 milijardi kuna i tržišni je lider.

Wüstenrot stambena štedionica u 2011. je sklopila 29.771 novih ugovora o stambenoj štednji, te je lani dosegla brojku od 137.146 aktivnih ugovora.

Kad je riječ o neaktivnim ugovorima njihov se broj kaže smanjuje pa je sa nekadašnjih 25 pao na 13-14 posto ukupnoga broja sklopljenih ugovora.

"Unatoč krizi, nismo primijetili pojačan trend raskida ugovora o stambenoj štednji. Štoviše, portfelj klijenata raste jače nego prije krize», napomenuo je Anđel.

On je iznio i podatak da je udio loših kredita u ukupnim stambenim kreditima kod stambenih štedionica samo 0,69 posto, dok kod banaka on iznosi 4,8 posto, u čemu se, kaže, također vidi smisao stambenih štedionica.

Nadalje, kod eurskih stambenih kredita udio loših je 3,1 posto, a kod onih u švicarskim francima doseže čak 6,4 posto.