Sustav stambene štednje nije ispunio očekivanja i potaknuo tržište nekretnina, a izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju smanjuje se prostor arbitrarnosti banaka, rečeno je tijekom rasprave na Vladi.

Na sjednici Vlade našli su se prijedlozi izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o javnoj nabavi kojima se prag za obvezu za raspisivanje natječaja državnim tijelima povećava sa 70 na 200 tisuća kuna. To znači da će se, primjerice, automobili jeftiniji od te cifre moći kupovati direktnom nagodbom.

Izmjenama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje predviđa se privremeno ukidanje državnih poticaja za stambenu štednju za sve uplate nakon 1. siječnja 2014. Ministarstvo financija ocijenilo je da sustav stambene štednje nije ispunio svoju temeljnu svrhu, odnosno značajniju kreditnu aktivnost građana, stoga predlaže ukidanje državnih poticaja stambene štednje, koji se isplaćuju u visini 10 posto od uplaćenih uloga pri čemu je maksimalan ulog na koji se državna poticajna sredstva mogu obračunati 5000 kuna godišnje po štediši.

"Ovo nije ukidanje poticaja, nego korekcija za jednu godinu", rekao je premijer Zoran Milanović. Opravdao je suspenziju poticanja štednje na godinu dana jer smo "ušli u proceduru prekomjernog deficita i uštede su nam potrebne više nego ikada" pa s tim "nema zezanja".

Kreditna aktivnost stambenih štedionica ostala na vrlo niskoj razini, na dvije milijarde poticaja države, od 1998. do danas ostvareno je samo 5,5 milijardi kuna kredita, rekao je ministar financija Slavko Linić. Udio kredita stambenih štedionica u ukupnim stambenim kreditima u Hrvatskoj iznosi tek 5,5 posto. "To je premalo", kaže Linić te zaključuje da sustav stambene štednje nije potaknuo oživljavanje tržišta nekretnina.

Primijećeno je da veliki broj štediša već ima nekretnine, pa je to shvaćeno kao "štednja za djecu".

"Prema našim analizama najveći dio štediša nakon pet godina podiže uloge te novac koristi u druge svrhe umjesto za kupnju stana. To potvrđuje podatak da imamo veliki broj neprodanih stanova. Analize pokazuju da 78 posto štediša već ima jedan stan, a 17 posto čak dva stana", obrazlaže ministar.

Unatoč brojnim kritikama, ministar Linić nekoliko je puta naglasio da neće odustati od predloženih izmjena zakona.

Zakon o potrošačkom kreditiranju
Na sjednici Vlade našao se i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju koji naišao na niz kritika iz bankarskog sektora.

Kamatne stope se mogu kretati samo za tržišnim kretanjima kamata, istakao je Linić, a Vlada je "zabetonirala" maržu banke na onu ugovorenu na dan sklapanja, jer su banke imale običaj da dižu marža kada pada vrijednost novca.

Izmjene ovog zakona predviđaju i posebnu zaštitu potrošača u slučaju valute kod koji tečajne razlike premaše 20 posto, poput švicarskog franka.

Predlaže se i da kamatne stope banaka na stambene kredite mogu biti najviše za trećinu veće od prosječne kamatne stope na tržištu.

"Ako banka želi ukinuti pravo na prekoračenje minusa na računu, mora klijenta obavijestiti 30 dana ranije i omogućiti mu kredit bez ikakvih troškova i otplatu u 12 mjeseci", kazao je Linić.

Daju se i daleko veća prava u upravnom postupku za sankcioniranje nelegalnih štedionica.

Premijer Milanović je u raspravi o ovom zakonu rekao kako je cilj "smanjiti prostor arbitrarnosti banaka". Kad banke zapadnu u gubitke postoji mogućnost "da će se sve raspasti i to je povlaštena pozicija banaka na tržištu", nastavio je. Ovako se ograničava zarada i profiti banaka, ali ne tako da "ih tjeramo u gubitke i trošak već postavljamo pravila kako kredit za prosječnu obitelj ne bi bio hazard", zaključio je premijer.