Hrvatska je jedna od najbolje plasiranih svjetskih država u utrci u iskorištavanju globalizacije, što bi mogao biti oslonac za pozitivni ekonomski rast u budućnosti, navodi se u novoj studiji UHY, međunarodne mreže za računovodstvo, reviziju, porezno i poslovno savjetovanje. UHY stručnjaci rangirali su svoje ekonomije prema nekoliko faktora, uključujući poreznu i trgovinsku politiku, koji pokazuju koliko je ekonomija već internacionalizirana, i kako je pozicionirana kako bi iskoristila prednosti globalizacije trgovine u budućnosti.

O tom istraživanju razgovarali smo s Helenom Budišom, ovlaštenom revizoricom, direktoricom UHY HB EKONOM d.o.o. i članicom IO, te dopredsjednicom HUP Podružnica Dalmacija.

Objasnite što je u suštini iskorištavanje globalizacije, nešto u čemu je Hrvatska dobra a to joj može osloboditi rast u budućnosti? Na koji način bi se to moglo postići?

Iskorištavanje globalizacije je korištenje alata za uređenje međunarodnih odnosa s drugim državama te unutrašnjih alata kao što su porezi i druge inicijative, kako bi potaknuli poduzetnike na međunarodno poslovanje i trgovinsku razmjenu.

Jasno je da je sada svako unutrašnje tržište premalo za obavljanje kvalitetnog poslovanja na većoj razini, posebno sa specijaliziranim proizvodima, stoga se društva često okreću izvozu, kao što su u nabavci sirovina često okrenuta uvozu. Stagniranjem i smanjenjem potražnje domaćeg tržišta, veliki broj tvrtki se prisilno morao okrenuti međunarodnom tržištu i izvozu svojih proizvoda. Upravo u tom svjetlu vidimo važnost iskorištavanja globalizacije i njenih trendova.

Objasnite nam i smisao udruženja UHY i vaše članstvo u toj međunarodnoj organizaciji?

Udruženje UHY International je mreža revizorskih, računovodstvenih, poreznih i konzultantskih stručnjaka sa sjedištem u Londonu, prisutna u 86 država sa 270 ureda i oko 7.100 zaposlenih te prihodima od 621mil američkih dolara UHY International je 25. mreža takve vrste po veličini u svijetu.

Mreža nudi upravo globalnu sposobnost pružanja usluge, dijeljenje znanja među tvrtkama članicama, suradnju na međunarodnom nivou, međunarodna standarde kvalitete usluga, stalna usavršavanja, seminare, zajednički marketing, istraživanja i slično. Upravo navedeno je omogućilo našem društvu UHY HB EKONOM d.o.o. siguran i stabilan rast od pristupanja mreži 2007. godine.

Osim nas, članica UHY International je i tvrtka UHY RUDAN d.o.o. iz Zagreba s kojom razmjenjujemo iskustva i radimo na zajedničkim projektima.

Zahvaljujući globalizaciji, korisnici usluga UHY mreže znaju da će dobiti jednaku razinu kvalitete usluge od svake članice UHY mreže bilo gdje u svijetu.

Što za ekonomiju neke zemlje, posebno na primjeru Hrvatske, znači veća internacionalizacija? Kakva je prednost toga?

Za ekonomiju neke zemlje internacionalizacija može i treba značiti napredak. Međutim, u nekim slučajevima, internacionalizacija može dovesti do raspada postojećih načina poslovanja i urušavanja tvrtki. Nažalost, isto se dogodilo dijelom i u Hrvatskoj. Ulaskom u EU, model izvoza u zemlje manje konkurentne od nas, primjerice zemlje bivše Jugoslavije, nije se pokazao uspješan jer umjesto ostvarivanja rasta izvoza u prvoj godini članstva, po sadašnjim podacima, bilježimo pad izvoza.

Ostvarila su se strahovanja da smo usko vezani uz tržište CEFTA-e s kojom više nemamo tako povoljne trgovinske sporazume. S obzirom da smo većim dijelom nekonkurentni na tržištu EU, za sada nismo iskoristili pad carinskih barijera na sve proizvode za izvoz u EU.

Očekivano je da će se sličan trend rasta uvoza i pada izvoza nastaviti slijedeće godine, kada se cjelokupna Hrvatska ekonomija treba okrenuti izvozu na ogromno tržište Europske unije s 500 milijuna potrošača, koje je ujedno i najkonkurentnije tržište svijeta.

Iz tog razloga su proizvodi i društva koji se dokažu na tom tržištu spremni za globalnu utakmicu na svim drugim tržištima.

Da preciziramo. Zašto Hrvatska ima dobre porezne aranžmane?

Hrvatska je zaista solidna država za sjedište međunarodnog društva u stranom vlasništvu, koje će imati društva u svom vlasništvu u drugim državama EU.

Naime, Hrvatska ne naplaćuje dodatni porez na povratak dividendi iz drugih država, dakle društvo matica može bez plaćanja dodatnog poreza prenijeti svu svoju dobit zarađenu u podružnicama i firmama kćerima izvan Hrvatske natrag u Hrvatsku, nakon plaćanja standardnih poreza u državama u kojima njene tvrtke kćeri posluju.

Međutim, samo to nije dovoljno kvalitetnom stranom investitoru. Pitanje je do kada će vrijediti to pravilo. Često mijenjanje zakona jedna je od osnovnih zapreka stranih ulaganja u Hrvatsku. Hrvatska ima dobre porezne aranžmane prema Ugovorima o dvostrukom oporezivanju, čime je definirano da pojedini rezidenti drugih država ne plaćaju dodatni porez na dizanje udjela u dobiti u Hrvatskoj, već svojoj matičnoj zemlji.

Međutim, taj porez je u mnogim stranim razvijenim državama veći, stoga bi se velikom broju vlasnika velikih međunarodnih društava isplatilo preseliti sjedište u Hrvatsku. No, također bi im se isplatilo preseliti u neku državu s boljim uvjetima, primjerice, još bolje rangiranu Slovačku.

Naravno, to treba predstaviti svakom investitoru pojedinačno, jer Hrvatska, primjerice ima jako dobar Zakon o poticanju investicija, ali ima najveće stope poreza na dohodak i drugu najveću stopu PDV u Europskoj Uniji. Premjestiti sjedište neke internacionalne tvrtke u Hrvatsku ili ne, nije pitanje trenutnog zakonodavstva, već investitori trebaju sigurnost da će se ista pravila primjenjivati za bar slijedećih 10-15 godina. Te vrste sigurnosti kod nas nema.

Hrvatska ne oporezuje dodatnu dobit stečenu u inozemstvu a s druge strane Vlada je na isplatu dobiti povećala unutrašnji porez na dobit na 32,5 posto i time, kako se navodi i izvješću UHY, je među 3 europske zemlje s najvećim porezom na dobit. Dakle u čemu je naš porezni sustav dobar i koje su mu mane? Što bi se trebalo mijenjati?

Kada govorimo o ukupnoj stopi poreza na dobit, treba pripaziti na činjenicu da nerezident, vlasnik društva u Hrvatskoj, dodatni porez na dohodak od kapitala ne plaća u Hrvatskoj, već ovisno o svojoj zemlji i Ugovoru o dvostrukom oporezivanju, većinom plaća u zemlji u kojoj živi. Ukupna stopa poreza na dobit je slična u velikom dijelu zemalja istočne Europe, osim onih u razvoju i pregovorima s EU.

Hrvatska je bila na dobrom putu predstavljanjem Zakona o poticanju investicija, no uvođenjem poreza na dividende i isplate udjela u dobiti učinjen je veliki korak unatrag u privlačenju investitora, koji bi se ujedno i preselili u Hrvatsku.

Uvođenje dodatnog poreza na dohodak na dividende i udjele u neravnopravan je položaj dovela domaće poduzetnike, jer domaći poduzetnik pri isplati dividende ili udjela mora uplatiti 12% + prirez grada, dok npr. većinski vlasnik iz Austrije, Francuske ili Španjolske ne mora platiti dodatni porez, ili u slučaju većinskog vlasnika iz Slovenije, BIH, Bugarske, Češke ili Njemačke treba platiti dodatnih 5% kod isplate dividendi ili udjela u dobiti.

Dakle, ukoliko želimo veće zapošljavanje i proizvodnju te potaknuti investicije, trebamo smanjiti porez na dobit, porez na dohodak od kapitala, smanjiti poreze na dohodak na najmanje plaće i povećati pragove najvećih stopa poreza na dohodak. Sve se mora raditi javno i transparentno, te se treba dati jamstvo da se postignuti uvjeti neće mijenjati najmanje 10 godina.

Možda bi bilo dobro da se donese odluka o smanjenju poreza svake godine za jedan postotni poen slijedećih 5 do 10 godina ili da se uvede posebna stopa poreza za mikro i male poduzetnike koji trebaju biti pokretači zapošljavanja.

Kako provesti daljnju internacionalizaciju hrvatske ekonomije? I što bi to trebalo značiti za našu ekonomiju, za poduzetnike?

Internacionalizaciju ekonomije moramo usmjeriti poreznim alatima, koji će omogućiti proizvođačima i izvoznicima da lakše dišu, rade, zapošljavaju i zarade. Hoće li to biti kroz smanjenje poreza na dobit ili kroz smanjenje poreza na dohodak za zaposlenike takvih društva, treba odlučiti s obzirom na izvedivost i prihvatljivost toga prema preuzetim obvezama.

Također, neke zemlje kao npr. Francuska, imaju snižene stope poreza na dobit za male poduzetnike ili već unaprijed planirano smanjenje poreza na dobit za određeni postotak kroz narednih 3 do 5 godina.

Planirana „zagarantirana" stope poreza na dobit za neko duže razdoblje je jako važna činjenica pri odluci investitora gdje će pokrenuti biznis.

Mišljenja sam da porez na dobit i porez na kapitalnu dobit treba smanjiti kako bi se privukla ulaganja domaćih i stranih poduzetnika. Svako povećanje poreza ili uvođenje novog posredno uvijek dovodi do smanjenja investicija i plaća, što se i dogodilo uvođenjem poreza na kapitalnu dobit.

Hrvatska ima 56 bilateralnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. To je očito malo za dobro uključivanje u međunarodnu gospodarsku razmjenu u globaliziranom svijetu.

Takve Ugovore treba ostvariti sa svim zemljama koje su potencijalne za mogućnost daljnjeg rasta međunarodne trgovine i izvoza, primjerice, velike zemlje BRICS-a, Brazil i Indija, te Indonezija i Južna Koreja. Za početak bi trebali ostvariti pojedine kontakte, ali za to bi trebali biti zaduženi članovi gospodarskih veleposlanstava.

Treba iskoristiti sve prilike za promicanje ulaganja i povratak povjerenja investitora kao primjerice Svjetsko nogometno prvenstvo u Brazilu.

U globalu, Hrvatska je imala dobre aranžmane za financijske ulagače, što su oni dobro iskoristili. Ako pogledamo direktne strane investicije do sada, primijetiti ćemo da je velika većina uložena u banke, financijske institucije, osiguranja, te trgovinu i trgovačke centre. Jesu li to direktne strane investicije koje mi tako žarko želimo?

Treba se definirati što su to i koje su to strateške investicije koje će pokrenuti 360.000 nezaposlenih s burze rada. Porezi i doprinosi se trebaju smanjiti, a domaćim i stranim investitorima potrebna su jasna i stabilna pravila i porezi utvrđeni za narednih 10 godina. Nisam sigurna koliko nam može pomoći činjenica da se Hrvatska trenutačno svrstala visoko kao dobro mjesto za smještanje administrativnog sjedišta međunarodnog društva matice ako se ne stvore i preostali uvjeti sigurnosti i povjerenja.