U razdoblju od srpnja do rujna gospodarstvo EU-a palo je 4,3 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, pokazuju nove procjene europskog statističkog ureda Eurostata.

Time je Eurostat povisio procjenu objavljenu krajem listopada, prema kojoj su aktivnosti pale 3,9 posto.

Izmijenjena je i procjena za eurozonu koja sada pokazuje 4,4-postotni pad aktivnosti, za 0,1 postotni bod snažniji no što su pokazivale brojke objavljene krajem prošlog mjeseca.

Nove procjene pokazuju djelomični oporavak gospodarstva nakon rekordnog pada aktivnosti u razdoblju od travnja do lipnja, za 13,9 posto u EU te za 14,8 posto u eurozoni, utvrdio je Eurostat.

Usporedbe radi, američko je gospodarstvo u trećem tromjesečju na godišnjoj razini palo 2,9 posto, nakon 9-postotnog pada u prethodna tri mjeseca, izračunao je Eurostat.

Najdublji pad u Španjolskoj

Svih 19 zemalja čijim je podacima Eurostat raspolagao bilježilo je u trećem tromjesečju pad aktivnosti na godišnjoj razini, a najdublji je bio u Španjolskoj, gdje su potonule 8,7 posto.

Slijede Rumunjska i Portugal s padom aktivnosti za 6 odnosno 5,7 posto.

U skupini vodećih gospodarstava Italija je bilježila 4,7-postotni pad a u Francuskoj i Njemačkoj aktivnosti su smanjene 4,3 odnosno 4,2 posto

Najblaži pad bilježile su Poljska i Litva, za 1,6 odnosno 2,0 posto.

Podaci za Hrvatsku, Estoniju, Irsku, Grčku, Luksemburg i Sloveniju nisu bili dostupni.

Rekordan tromjesečni rast

U usporedbi s prethodnim tromjesečjem aktivnosti su u EU porasle 11,6 posto, utvrdio je Eurostat, snizivši procjenu s kraja listopada za pola postotnog boda.

Snižena je i procjena rasta eurozone, za 0,1 postotni bod, na 12,6 posto,

I nove, snižene procjene pokazuju najsnažniji rast aktivnosti na oba područja otkada je europski statistički ured 1995. počeo objavljivati izvješća.

U drugom tromjesečju BDP EU-a i eurozone potonuo je rekordnih 11,4 odnosno 11,8 posto u usporedbi s prethodna tri mjeseca, odražavajući udar pandemije koronavirusa, koja je prisilila vlade da uvedu stroge mjere kako bi suzbile njezino širenje.

Američko je gospodarstvo u trećem tromjesečju prema Eurostatovim izračunima poraslo 7,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je potonulo 9,0 posto.

Najsnažnije rasla Francuska

U svim zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao gospodarske su aktivnosti u trećem tromjesečju porasle u usporedbi s prethodna tri mjeseca.

Najsnažniji rast bilježila je Francuska, drugo gospodarstvo eurozone, za 18,2 posto.

Slijede Španjolska i Italija, koje također spadaju u skupinu vodećih gospodarstava u zoni primjene zajedničke europske valute, s rastom aktivnosti za 16,7 odnosno 16,1 posto.

Najveće europsko gospodarstvo, ono Njemačke, poraslo je 8,2 posto.

Najslabiji rast bilježila je Finska, za 2,6 posto.

Blaži pad broja zaposlenih

Djelomični oporavak gospodarstva očitovao se i u osjetno blažem padu broja zaposlenih u EU i eurozoni u trećem tromjesečju, za 1,8 odnosno 2,0 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim tromjesečjem, pokazuju prve procjene Eurostata.

U razdoblju od travnja do lipnja potonuo je 2,9 posto u EU te 3,1 posto u eurozoni.

Na tromjesečnoj razini broj zaposlenih u EU i eurozoni porastao je u razdoblju od srpnja do rujna 0,9 posto, najsnažnije otkada je Eurostat počeo objavljivati izvješće.

U drugom tromjesečju pao je 2,7 posto u EU te 2,9 posto u eurozoni.