Industrijska proizvodnja u EU i eurozoni stabilizirala se u studenome, a Hrvatska je bila među zemljama s najvećim padom, pokazali su u petak podaci europskog statističkog ureda.

Industrijska proizvodnja porasla je u studenom na mjesečnoj razini za 0,9 posto u EU i za jedan posto u eurozoni, pokazali su Eurostatovi sezonski prilagođeni podaci.

U listopadu smanjena je na oba područja za revidiranih 1,9 posto.

Rast proizvodnje odražava povećanje u sektoru kapitalnih dobara, koji u stopu prati sektor intermedijarnih dobara, sa stopama rasta od 0,7 posto u EU i 0,8 posto u eurozoni.

Proizvodnja energije porasla je u EU blagih 0,1 posto, a u eurozoni se smanjila za 0,9 posto.

Najviše se na oba područja smanjila proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 1,2 posto u EU i za 1,3 posto u eurozoni.

Hrvatska uz Estoniju i Švedsku

Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u studenom na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 6,4 posto.

Slijede Luksemburg s rastom proizvodnje za pet posto i Malta gdje je porasla za 4,6 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenome prema sezonski prilagođenim podacima pala za 1,9 posto u odnosu na listopad kada je smanjena za 1,4 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

Veći pad bilježile su samo Estonija i Švedska, za 3,7 odnosno 3,3 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar.

Kočnica energetski sektor

Godišnja usporedba pokazuje rast industrijske proizvodnje za dva posto i u EU i u eurozoni, prema kalendarski prilagođenim podacima.

U listopadu porasla je za 3,7 posto u EU i za 3,4 posto u eurozoni.

Najviše je porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za devet posto u EU, te za 8,8 posto u eurozoni u odnosu na prošlogodišnji studeni.

Slijedi proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara koja je porasla za 7,2 posto u Uniji i 6,3 posto u eurozoni.

Najviše je smanjena proizvodnja energije, za 10,2 posto u Uniji, te 10,7 posto u zoni primjene zajedničke europske valute.

Irska na čelu

Irska je ponovno prednjačila rastom proizvodnje, za 34,9 posto u odnosu na studeni 2021.

Slijede Malta i Danska gdje je porasla za 15,5 odnosno 9,3 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenome prema kalendarski prilagođenim podacima pala za dva posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, najsnažnije od početka pandemije. U listopadu smanjena je za 0,3 posto.

Najviše je pala u Estoniji, za 12,2 posto, a slijede Slovačka i Rumunjska gdje je smanjena za 10,7 odnosno četiri posto.