Manjak na tekućem računu hrvatske platne bilance za 2020. godinu iznosi 379 milijuna eura, što je prvi manjak nakon šest godina, a ponajprije je posljedica pada prihoda od inozemnih turista, koji su i više nego upola manji nego 2019. godine, pokazuju u srijedu objavljeni podatci Hrvatske narodne banke (HNB).

Po tim je podatcima nakon viška tekućeg računa platne bilance od 1,5 milijardi eura u 2019. godini, u prošloj zabilježen manjak od 379 milijuna eura, ili 0,8 posto BDP-a.

Zadnji je put manjak na tekućem računu zabilježen 2013. godine (kada je iznosio 464,4 milijuna eura), nakon čega je Hrvatska neprestano bilježila višak, koji je 2019. godine iznosio 1,5 milijardi eura.

Na računu kapitalnih transakcija Hrvatska je u prošloj godini zabilježila višak od 1,3 milijarde eura, što je za 18 posto više nego godinu ranije.

Tako je višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2020. godini iznosio 937 milijuna eura, naspram 2,6 milijardi eura 2019. godine.

Iskazano u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) lani je višak na tekućem i kapitalnom računu iznosio 1,9 posto BDP-a, što je za oko tri postotna boda manje nego 2019. godine.

"Na razini cijele 2020. višak na tekućem i kapitalnom računu zbog snažnog pada prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju smanjio se za 2,9 postotnih bodova BDP-a u odnosu na 2019. te je iznosio 1,9 posto BDP-a. Pogoršanje salda proizlazi iz snažnog smanjenja neto izvoza usluga, čemu je poglavito pridonijela kontrakcija prihoda od turizma, koji su u 2020. više nego prepolovljeni u odnosu na godinu prije. Ta su nepovoljna kretanja ublažena poboljšanjem salda na ostalim podračunima", zamjećuju analitičari središnje banke u komentaru platne bilance.

Prihodi od stranih turista lani pali na 4,8 milijardi eura, najnižu razinu od 2004.

Podatci HNB-a pokazuju da su lani prihodi od stranih turista ostvareni u iznosu od 4,8 milijardi eura, što je i više nego dvostruko manje od rekordne 2019. godine kada su ti prihodi iznosili 10,5 milijardi eura.

Tako je lanjski turistički prihod pao na najnižu razinu još od 2004. godine, kada je Hrvatska od stranih turista ostvarila 4,6 milijardi eura.

Pad prihoda od putovanja odnosno turizma bio je očekivan s obzirom da se pandemija koronavirusa te s tim povezane mjere ograničenja putovanja ponajviše odrazila upravo na taj sektor.

Tako je i cijela 2020. završila s ukupno 7,7 milijuna dolazaka turista i njihovih 54,4 milijuna noćenja, što je bila na razini tek 37,5 posto odnosno 50 posto iz 2019. godine. Pritom su strani turisti, sa 6,1 milijun dolazaka i 43 milijuna noćenja, u 2020. godini bili na razini tek 33,4 posto dolazaka i 45,4 posto noćenja iz 2019. godine.

O kretanjima u turizmu ponajviše ovise i ukupna kretanja na podračunu usluga, a statistika središnje banke pokazuje da je višak na tom podračunu lani bio gotovo upola manji nego godinu ranije - 2020. je višak na podračunu usluga iznosio ukupno 5,2 milijarde eura, dok je 2019. godine bio na razini 10,3 milijarde eura.

Smanjen manjak u robnoj razmjeni, zbog većeg pada uvoza od izvoza

No, nepovoljna su kretanja s podračuna usluga ublažena povoljnijim kretanjima na drugim podračunima, što se posebice odnosi na smanjenje manjka u robnoj razmjeni s inozemnstovom, zbog, kako navode analitičari HNB-a, "znatno snažnije kontrakcije uvoza od izvoza robe".

Podatci središnje banke tako pokazuju da je manjak na podračunu roba u 2020. godini iznosio 8,64 milijarde eura, što je za 17,3 posto ili 1,7 milijardi eura manje nego 2019. godine (kada je manjak iznosio gotovo 10,5 milijardi eura).

Posljedica je to snažnijeg pada uvoza od izvoza roba. Tako je izvoz roba iz Hrvatske u prošloj godini iznosio 12,2 milijarde eura, što je za oko 700 milijuna eura ili 5,4 posto manje nego 2019. godine, dok je uvoz roba pao snažnije, za 10,7 posto, ili za 2,5 milijardi eura, na 25,3 milijarde eura.

Pozitivna su kretanja u prošloj godini zabilježena i na računu primarnog dohotka - zabilježen je višak od 213 milijuna eura, naspram manjka od 842 milijuna eura iz 2019. godine. "Zbog pada dobiti domaćih banaka i poduzeća u stranom vlasništvu primjetno se poboljšao saldo na računu primarnog dohotka", zamjećuju analitičari središnje banke

Navode kao je i višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija nastavio rasti zbog jačega korištenja sredstava iz fondova EU-a.

Na računu sekundarnog dohotka tako je u prošloj godini zabilježen višak od 2,8 milijardi eura, što je za 300 milijuna eura ili oko 13 posto više nego 2019. godine.

Na računu kapitalnih transakcija u 2020. godini je zabilježen već spomenuti višak od 1,3 milijarde eura, što je za 201 milijun eura više nego godinu ranije.

U četvrtom kvartalu manjak tekućeg računa 375 milijuna eura

Po podatcima HNB-a, samo u četvrtom tromjesečju prošle godine na tekućem je računu ostvaren manjak od 375 milijuna eura, što je za oko 240 milijuna eura manji manjak nego u zadnja tri mjeseca 2019. godine.

Kada se tomu dodaju i kapitalne transakcije, na kojima je višak iznosio 447 milijuna eura, što je za 134 milijuna eura više nego u zadnjem kvartalu 2019. godine, na tekućem je i kapitalnom računu platne bilance u četvrtom tromjesečju 2020. godine višak iznosio 72 milijuna eura. To je poboljšanje salda tekućih i kapitalnih transakcija oko 400 milijuna eura u odnosu na zadnji kvartal 2019. godine, kada je manjak bio na razini 300 milijuna eura.

"Saldo na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u posljednja tri mjeseca 2020. primjetno se poboljšao nakon što ga je sezonska koncentracija turističke potrošnje stranih gostiju u kombinaciji s relativno slabim turističkim ostvarenjima snažno pogoršala tijekom drugoga i trećeg tromjesečja. Tako je u četvrtom tromjesečju 2020. zabilježen višak od 100 milijuna eura, što je zamjetno iznad manjka od 300 milijuna eura ostvarenog u istom razdoblju prethodne godine", objašnjavaju analitičari središnje banke.

Takva su kretanja, kako navode, ponajviše rezultat smanjenja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, a u malo manjoj mjeri i poboljšanja salda na računu primarnog dohotka te rasta viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija. Nasuprot tome, neto izvoz usluga i nadalje je bio zamjetno niži od ostvarenja iz 2019. godine, ali zbog znatno manje sezonske važnosti turizma u posljednjem tromjesečju nije bitno utjecao na ukupan saldo tekućeg računa, ističu iz HNB-a.

Pritom objašnjavaju kako se, nakon snažne kontrakcije u drugom tromjesečju 2020. godine, robna razmjena s inozemstvom nastavila oporavljati drugo tromjesečje zaredom.

"Osobito se to odnosi na robni izvoz, koji je u četvrtom tromjesečju 2020. bio za 2,6 posto veći u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Istodobno uvoz nije dostigao pretkriznu razinu te je u posljednja tri mjeseca 2020. bio za 4,8 posto niži nego u istom razdoblju 2019. godine. U skladu s tim, manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom primjetno se smanjio (za 14,7 posto odnosno 400 milijuna eura)", navodi se u komentaru HNB-a.

Podatci tako pokazuju da je robni izvoz u zadnjem kvartalu prošle godine iznosio gotovo 3,4 milijarde eura, što je za 84 milijuna eura više nego u četvrtom tromjesečju 2019. godine, dok je istodobno robni uvoz smanjen za 273 milijun eura, na 5,4 milijarde eura. Tako je i manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom u zadnjem tromjesečju prošle godine iznosio 2,08 milijardi eura, dok je godinu ranije bio na razini od oko 2,44 milijarde eura.

Nasuprot tomu, saldo u međunarodnoj razmjeni usluga znatno se pogoršao - višak je iznosio 614 milijuna eura, što je za oko 500 milijuna eura manje nego godinu ranije.

Taj je pad prije svega posljedica izrazitog pada prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju, za 57,7 posto. Naime, prihod od stranih turista u zadnjem je kvartalu prošle godine iznosio 467 milijuna eura, dok je u istom razdoblju 2019. godine bio na razni 1,1 milijardu eura.

Statistika središnje banke pokazuje i da je na računu primarnog dohotka u zadnja tri mjeseca prošle godine ostvaren višak od 200 milijuna eura (naspram 57 milijuna eura manjka u četvrto tromjesečju 2019.), dok je na računu sekundarnog dohotka višak iznosi 889 milijuna eura, što je za gotovo sto milijuna eura više nego u istom razdoblju godine prije.

"Primjetno poboljšanje salda na računu primarnog dohotka u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (za 300 milijuna eura) ponajviše je rezultat manjih rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja zbog niže dobiti banaka u stranom vlasništvu. U manjoj mjeri poboljšanju salda pridonijelo je i smanjenje kamatnih troškova inozemnog duga te rast prihoda od naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu. Istodobno je ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija porastao (za 200 milijuna eura) zahvaljujući povećanju pozitivnog salda u neto transakcijama s proračunom EU-a", ističu analitičari HNB-a.