Dok se ostatak svijeta koliko-toliko oporavlja, Europa se nikako ne uspijeva izvući iz recesije. S jedne se strane žestoko inzistira na fiskalnoj disciplini koja dodatno obeshrabruje sve oblike potražnje, s druge se traži konačno rješenje za ‘krivce' - banke.

Prvi čovjek Europske bankarske federacije Guido Ravoet, koji ovih dana krstari Hrvatskom i regijom, ne dvoji da je jedino sredstvo za borbu protiv neke buduće krize ujedinjenje bankarskog nadzora pod jednom kapom. Sredstvo se zove bankovna unija i Ravoet Hrvatskoj toplo preporučuje da se učlani i u tu zajednicu. Bez obzira na ukupnu prilično mračnu atmosferu u kojoj ulazimo u EU.

Na koje se promjene moraju naviknuti hrvatske banke kad postanemo članicom EU?
- Neće biti mnogo novih formalnih koraka, no ključno je da moraju odgovoriti na iste izazove s kojima se suočavaju banke koje posluju u EU. To znači zadovoljiti nove zahtjeve za visinu kapitala i likvidnosti koji se počinju primjenjivati prvog siječnja 2014. To je i dalje izazov za sve banke u Europi, ne samo za hrvatske, još ima otvorenih pitanja povezanih sa strogom primjenom novih pravila.

Kad je riječ o kapitalu, hrvatske su banke u usporedbi s onima u EU čak i bolje kapitalizirane. Hoće li to biti dovoljno da zadovoljimo novi regulativni okvir?
- Nije dovoljno zadovoljiti samo jedan pokazatelj, tu je i pitanje likvidnosti, a upravo je to glavni problem s uspostavom Basela III. Naime, prijašnje su regulative zanemarile taj problem, realno i zato što nije bilo takvih globalnih stopiranja tokova novca. Zato se Basel III vraća toj problematici i uvodi dva stupnja standarda: omjer pokrivenosti likvidnosti, koji uspostavlja standard upravljanja kratkoročnom likvidnošću, i neto stabilne izvori financiranja, koji uspostavljaju standard upravljanja dugoročnom likvidnošću. Dakle, naš cilj nije da banke u slučaju problema prežive samo jedan mjesec nego i cijelu godinu. Nije sve do kraja osmišljeno, no to su pravila koja ćete morati zadovoljiti.