London je zauzeo prvo mjesto drugi put zaredom u sveobuhvatnoj usporednoj studiji 30 vodećih poslovnih centara diljem svijeta, čime ukazuje na svoju sposobnost da u razdoblju poslije Brexita izdrži konkurenciju na mnogim područjima.

Singapur je na drugom mjestu PwC-ova indeksa gradova Cities of Opportunity; Toronto je treći, dok se Paris i Amsterdam nalaze u prvih pet. Ukupno gledajući, europski gradovi zauzimaju četiri od deset najboljih mjesta.

PwC-ov popis Cities of Opportunity 7 daje uravnoteženu usporedbu društvenog i gospodarskog zdravlja 30 vodećih svjetskih gradova. Mjeri njihovu uspješnost kroz 10 pokazatelja, uključujući promet i infrastrukturu, lakoću poslovanja, demografske značajke i pogodnost za život, tehnološku spremnost i troškove.

Izvješće pokazuje da su gradovi uspješni ne samo kada su gospodarski uspješni, nego i kada su uspješni u pružanju niza društvenih pogodnosti, uključujući dobru kvalitetu života, brigu za osobe treće životne dobi, stambeno zbrinjavanje i spremnost na katastrofe, a svaka od njih pokazuje snažnu vezu s vodećim gradovima u studiji.
U-a.

Naglasci iz studije

London zadržava prvo mjesto drugi put zaredom, te nastavlja svoje vodstvo u odnosu na bliske konkurente u studiji. Ovaj je grad među najbolja tri u šest pokazatelja obuhvaćenih studijom, uključujući intelektualni kapital i inovacije, tehnološku spremnost, pristup gradu, demografske značajke i pogodnost za život, gospodarsku snagu te lakoću poslovanja. Bilo kakvi učinci koje Brexit može imati na London pojavit će se u procesu koji će se razvijati s vremenom, a ne preko noći. Pitanja između ostalog uključuju učinke na mobilnost i migraciju talenata, trgovinu, ulaganja i propise.

Singapur, grad-država poznat po svojemu planiranom razvoju, na drugom je mjestu - napredovao je s trećeg mjesta u 2014. godini. Osim što je na prvome mjestu u tri pokazatelja - tehnološka spremnost, promet i infrastruktura te lakoća poslovanja - grad je uspješan i u području poreza. Analiza ukupne stope poreza na dobit, poreza na dohodak i porezna učinkovitost pokazuju da Singapur, Dubai i Hong Kong zajedno imaju najniže stope i najveću učinkovitost.

Toronto, koji je zauzeo treće mjesto u studiji, nalazi se u 10 najboljih u sedam od 10 pokazatelja, a posebno je uspješan u kategorijama koje se odnose na dnevne potrebe i zahtjeve građana - na drugom je mjestu u pogledu zdravlja, sigurnosti i zaštite; drugi u pogledu troškova, a treći u kategoriji održivosti i zaštite okoliša (izjednačen sa Seoulom).

Pariz se uspeo na četvrto mjesto sa šestog u 2014. godini, unatoč desetljećima gospodarskog pritiska i od nedavno, terorističkim napadima. Pariz je ostvario dobar uspjeh u mjerenim kategorijama te je jedini grad koji je bio u 10 najboljih u 9 od 10 pokazatelja. Na prvom je mjestu u pogledu demografskih značajki i pogodnosti za život, isto kao i New York. Pariz se također vraća na drugo mjesto što se tiče pristupa gradu, nakon pada na 7. mjesto 2014. godine.

Amsterdam ove godine po prvi put ulazi u studiju - na petome mjestu. Grad se smjestio u prvih pet u tri pokazatelja (intelektualni kapital i inovacije; tehnološka spremnost; te održivost i zaštita okoliša). Također je završio u najboljih 10 u još četiri pokazatelja (pristup gradu; zdravstvena sigurnost i zaštita, demografske značajke i pogodnost za život, te gospodarska snaga), izazivajući tradicionalne urbane sile.

New York na 6. mjestu, i dalje je dio globalne urbane elite - ali pada s drugog mjesta u 2014. godini te s prvog mjesta u prethodnim godinama. Grad je postigao niže rezultate u mnogim kategorijama mjerenja koje su prvi put uvedene ove godine te je nadmašen postignućima drugih gradova u postojećim varijablama. Treba se značajno poboljšati u pogledu održivosti i zaštite okoliša, te zdravstvu, sigurnosti i zaštiti (na 16. mjestu), kao i troškova (na 25. mjestu). S druge strane, grad je stigao na 1. mjesto (izjednačen s Parizom) što se tiče demografskih značajki i pogodnosti za život, na 2. je mjestu u pogledu gospodarske snage te na 3. mjestu u tehnološkoj spremnosti (izjednačen s Amsterdamom).

Stockholm, koji se nalazi na 7. mjestu, postigao je posebno dobre rezultate na području održivosti i zaštite okoliša (na 1. mjestu kao i Sidney) te prometa i infrastrukture (3. mjesto). Osim toga, grad je nadmašio sve ostale u dvije nove varijable, brizi za osobe treće životne dobi i poslovnim rizicima povezanim s vodom.

Peking, koji zadržava svoje 19. mjesto u ukupnom poretku, osobito je dobar u dva pokazatelja studije: pristup gradu (3. mjesto) i gospodarska snaga (3. mjesto).

Osam različitih gradova smjestilo se na prvo mjesto u barem jednom pokazatelju. Jedan od njih - Johannesburg - nadmašio je sve gradove u konkurentnosti u pogledu troškova, ali ne nalazi se u najboljih 10 u ukupnom poretku.

Iako potreba za otpornošću na rizik nije nova, opasnosti od katastrofa značajno su porasle jer se gradovi sve više suočavaju s rizicima od ekstremnih vremenskih uvjeta, terorizma, nuklearnih nesreća i drugih civilizacijskih prijetnji, kao i bolesti. Ovogodišnja studija pokazuje da najranjiviji gradovi također mogu biti i najotporniji. Tokio je na prvome mjestu po pitanju izloženosti rizicima, kao i svojoj sposobnosti nošenja s tim - bolji je od svih drugih gradova u pripremljenosti na prirodne katastrofe. Amsterdam je drugi po pitanju ranjivosti na katastrofe, ali peti po pitanju pripremljenosti.