Litavski dužnosnici ističu da je njihovo gospodarstvo u velikoj mjeri euroizirano, tako da stanje u eurozoni ionako utječe na njih, a ostanu li izvan neće moći imati nikakva utjecaj.

Unatoč krizi u eurozoni koja još nije prevladana Litva namjerava prihvatiti zajedničku europsku valutu od početka 2015.godine, izjavio je u četvrtak u Vilniusu litavski ministar financija Rimantas Šadžius.

"Unatoč problemima, ne smijemo zbog njih gubiti povjerenje. Eurozona ima potrebne poluge za izlazak iz krize" rekao je Šadžius skupini briselskih dopisnika, koji su u Vilnius doputovali u povodu preuzimanja šestomjesečnog rotirajućeg predsjedništva.

Litva bi tako postala 19. članica eurozone, nakon što 1. siječnja sljedeće godine euro prihvati njezina sjeverna susjeda. Litva će biti zadnja baltička zemlja koja će prihvatiti euro.

Litavski dužnosnici ističu da je njihovo gospodarstvo u velikoj mjeri euroizirano, tako da stanje u eurozoni ionako utječe na njih, a ostanu li izvan neće moći imati nikakva utjecaja.

Litva je prva predsjedateljica EU28 jer se preuzimanje rotirajućeg predsjedništva poklopilo s hrvatskim ulaskom u Uniju.

Litavci su kao moto svoga predsjedništva istaknuli "vjerodostojnu Europu, rastuću Europu i otvorenu Europu".

Kao jedan od najvažnijih prioriteta ističu daljnju izgradnju bankovne unije. Do sada je dogovoren jedinstveni europski nadzor banaka, nedavno je postignut dogovor o zajedničkim pravilima za sanaciju banaka kako to više ne bi padalo na teret poreznih obveznika i kao treći stup bankovne unije ostaje zajednička shema za jamčenje bankovnih pologa.

Pred litavskim predsjedništvom je i veliki posao vezan uz provedbu sljedećeg višegodišnjeg proračunskog okvira za razdoblje 2014-2020. Potrebno je do kraja godine donijeti sedamdesetak zakona vezanih za višegodišnji proračun, kako bi se mogao učinkovito koristi od početka sljedeće godine.

Na vanjskopolitičkom planu litavskog predsjedništva bit će summit Istočnog partnerstva koji će se 28. i 29. studenog održati u Vilniusu, gdje će biti Ukrajina, Moldova, Bjelorusija, Armenija, Azerbajdžan i Gruzija.

Također, fokusirat će se na stvaranje jedinstvenog energetskog tržišta, digitalnog tržišta, te provedbu odluke o borbi protiv nezaposlenosti, posebno mladih.

Litva također želi postići napredak oko pitanja proširenja s Turskom i zemljama zapadnog Balkana, te pitanja trgovinskih pregovora sa SAD-om i Japanom.