Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas da je Vlada ocijenila da je bitno prihvatiti preporuke Europske komisije o smanjenju deficita u ovoj godini za 2,3 posto BDP-a te najavio da će na sutrašnjoj sjednici Vlade biti predstavljene mjere smanjenja deficita za dodatnih 0,4 posto BDP-a.

"Sve je dogovoreno i danas su u tijeku zadnje rasprave. Tijekom sutrašnjeg dana ćete čuti prijedlog Vlade", rekao je Linić u razgovoru s novinarima nakon okruglog stola o predstečajnim nagodbama.

"Vlada ocjenjuje da je bitno prihvatiti preporuke Europske komisije i Vijeća da naše smanjenje ovogodišnjeg deficita bude za 2,3 posto BDP-a kroz strukturne promjene", rekao je Linić.

U suprotnom Hrvatska bi, dodaje, ušla među europske zemalja koje moraju provoditi određene posebne mjere EK.

"U ovom trenutku to još nismo, želimo sami o tome odlučivati. Prilagodba od 1,9 posto je bila prvi dio, proveden kroz rebalans, sutra će Vlada donijeti i daljnjih 0,4 posto, što znači da će preporuke od 2,3 posto biti ispoštovane", rekao je Linić.

Najavljuje da će se to odraziti u dva bitna dokumenta - programu reformi Vlade RH, koji će Komisiji biti poslan do kraja travnja, te planu konvergencije koji financijski pokriva reforme.

Te će se mjere odraziti i na projekcije gospodarskog rasta u ovoj godini. Zahtjevi za smanjenje prekomjernog deficita utječu i na korekcije prognoza rasta hrvatskog gospodarstva, kazao je Linić komentirajući jučerašnje prognoze MMF-a prema kojima će hrvatski BDP ove godine pasti za 0,6 posto, dok je MMF ranije prognozirao rast za 1,5 posto.

Preporuke EK da 2014. deficit smanjimo za 2,3 posto BDP-a znači da smanjujemo projekcije bilo kakvog stabiliziranja osobne i državne potrošnje, što pojačava negativan utjecaj na gospodarski rast. Tako je i samo Ministarstvo financija svoje projekcije već svelo na nulu i to držimo optimističnim, rekao je Linić.

Jedino što očekujemo da se pozitivno može dogoditi je rast investicija i eventualno pozitivna kretanja u izvozu, jer domaća potrošnja, zbog procesa štednje i smanjenja deficita neće rasti, dodao je.

Neizravno je potvrdio da su među dodatnim mjerama štednje i rezanja plaća zaposlenika i poslovodstava javnih poduzeća.

"Željeli smo da se problem prekomjernog deficita i krize ne odnosi samo na djelatnike u javnim i državnim službama, već da to prenesemo i na ona trgovačka društva koja imaju monopolni položaj, dakle posebni status. Odnosi se to na plaće menadžmenta, ali i na trošenje, na plaće i na kolektivne ugovore", izjavio je Linić.

Takvo smanjenje povećalo bi efikasnost javnih poduzeća, koja bi tada mogla ulagati vlastita sredstva u investicije, a ne samo kredite.

"Ne zaboravimo da preporuke EK ne pokazuju samo koliko imamo veliki deficit. Oni u jednoj vrlo žestokoj rečenici kažu i da imamo neefikasne i vrlo loše organizirane javne tvrtke. Upravljanje je toliko loše da nema investicija i da se neracionalno troši novac. To je isto poruka Vladi da se nešto treba u tom dijelu učiniti. Moramo shvatiti da se kolektivni ugovori moraju prilagoditi tome", rekao je Linić.

Ministar financija najavio je da krajem ovog tjedna on i izaslanstva Ministarstva, središnje banke i Hrvatske banke za obnovu i razvitak putuju u Washington na redovito proljetno zasjedanje skupština Svjetske banke i MMF-a.

Tom će prilikom vjerojatno biti i riječi i o 150 milijuna eura vrijednom kreditu Svjetske banke Hrvatskoj, a Linić kaže kako ga raduje što su struči timovi Svjetske banke napokon, nakon tri godine pregovora, predložili odboru direktora da se odobri druga tranša tzv. kredita za strukturne i razvojne programe.

Prošli smo napokon sve testove, tu je najviše učinjeno od strane ministarstava zdravlja, socijale i rada, potom neke promjene u fiskalnoj politici i vjerojatno ćemo do kraja mjeseca zaključiti tu drugu tranšu od 150 milijuna eura kredita na 15 godina s jednokratnom otplatom, s vrlo niskom kamatnom stopom od oko 1,6 posto, ovisno o Euriboru, kazao je Linić.