Stvorili smo jasan put za obnovu održivosti hrvatskih javnih financija i sad je ključno da Hrvatska poduzme odlučne mjere kako bi to ostvarila - izjavio je europski povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja Olli Rehn nekoliko trenutaka nakon što je Europska unija jučer i službeno otvorila tzv. proceduru prekomjernog deficita u Hrvatskoj. Na sastanku Vijeća ministara financija EU (ECOFIN) formalno je usvojen prijedlog koji je Europska komisija za Hrvatsku iznijela u prosincu, no na jučerašnjem sastanku ministar financija Slavko Linić nije odmah otkrivao detalje mjera koje će hrvatska Vlada poduzeti kako bi ostvarila zadane ciljeve u smanjenju deficita i javnog duga. To mora učiniti najkasnije do kraja travnja.

Ocjena u travnju

O tome će Vlada vjerojatno već ovaj tjedan donijeti odluku, ali vrlo je jasna poruka Vlade da želimo smanjiti deficit u 2014. za 2,3 posto BDP-a, a to je više od 7,5 milijardi kuna. I to jednim dijelom na prihodovnoj, drugim dijelom na rashodovnoj strani - rekao je ministar Linić nakon sastanka ECOFIN-a u Bruxellesu.

Izrekao sam jasnu poruku svojim kolegama da želimo već u veljači završiti rebalans proračuna za 2014. godine i da želimo upravo preporuke Europske komisije ugraditi u taj rebalans tako da potpuno spremni dočekamo travanj, kada bi trebala stići ocjena mjera Vlade i preuzetih preporuka Europske komisije - dodao je Linić.Hrvatska ima rok do 30. travnja 2014. da poduzme učinkovite mjere prema ispunjenju ovih ciljeva: smanjenje deficita na 4,6 posto BDP-a u 2014., zatim na 3,5 posto BDP-a u 2015. i 2,7 posto BDP-a u 2016. godini.- Želim naglasiti hrvatskim građanima da se u ovom procesu radi o partnerstvu. Ovo je partnerstvo između Hrvatske i EU. Komisija će u bliskoj suradnji s hrvatskim vlastima podržavati njihove napore u rješavanju izazova s kojima se suočava gospodarstvo i u izgradnji snažnih temelja za ekonomski oporavak - rekao je Olli Rehn.

Taj oporavak, dodao je, mora biti utemeljen na zdravim javnim financijama i zbog toga je potrebno smanjenje proračunskog manjka.

Izdašan izvor prihoda?

Nakon što odredi kojim mjerama planira doseći zadane ciljeve u smanjenju deficita, hrvatska Vlada treba svakih šest mjeseci izvještavati Bruxelles o napretku u tom poslu. Na pitanje hoće li jedna od glavnih mjera za smanjenje deficita biti zamrzavanje dijela uplata u II. mirovinski stup, odnosno prebacivanje tog novca iz privatnih fondova u proračun, ministar Slavko Linić jučer je odgovorio da "to zasad nije točno". Dodao je da su u Vladi svjesni da fiskalna konsolidacija uvijek može ugroziti gospodarski rast, no upravo zbog toga Vlada obećava da neće nametati nove poreze gospodarstvu.- Sve činimo da ne idemo prema gospodarstvu s poreznim opterećenjima. Ono treba kroz konkurentnost ići prema izvozu, pojačati proizvodnju, ulagati kako bi se osjetile koristi Europske unije kroz veći broj zaposlenih - rekao je Linić.

Danas kasno poslijepodne trebala bi biti sjednica užeg Vladina kabineta na kojoj će se odlučiti o konkretnim mjerama. Linić je najavio jaču prilagodbu deficita (od čak 2,3 posto BDP-a u jednoj godini) od one koju je u prijašnjim preporukama zatražio Bruxelles, što znači da u rukavu ima izdašan izvor prihoda, po svemu sudeći prebacivanje dijela uplata iz drugog mirovinskog stupa u proračun.