Ministar financija Slavko Linić je u emisiji Nulta točka HRT-a komentirao niz tema, poput sučeve prijave Zakona o predstečajnoj nagodbi Ustavnom sudu, fiskalizaciju, davanje napojnica u kafićima, ali i kontrolu poslovanja u velikim trgovačkim lancima.

- Nije problem podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti, to može svaki sudac. Ali zaustaviti provođenje zakona je problem. On mora donijeti odluku o Dalekovodu, jer ovako gube radnici i vjerovnici. Sudac Kolakušić trebao je ili odbiti ili prihvatiti predstečajnu nagodbu Dalekovoda. Ili stečaj ili predstečajna nagodba, nema trećeg rješenje za Dalekovod - rekao je Linić i dodao da su prije zakona o predstečajnoj nagodbi procesi trajali predugo.

- Sa 44,7 milijardi na 36 milijardi kuna spustili smo nelikvidnost u devet mjeseci - pohvalio se Linić rezultatima predstečajnih nagodbi.

Ministar je komentirao i fiskalizaciju na tržnicama.

- Država je u zadnjih 10 godina uložila enormne novce u veletržnice, ali većina radi van veletržnica. Prodaje se po garažama. Izvor zla u Hrvatskoj je promet robe van registracije. Ocijenili smo da i u području prometa robe treba fiskalizacija, od gradskih tržnica do veletržnica - kazao je Linić koji je komentirao i uvođenje paušala na tržnice.

- Fiskalizacija je vezana uz promet gotovinom. Roba je na tržnicu došla nelegalnim kanalima. U Rijeci smo utvrdili da je više od 3 tone robe došlo van sustava. Moramo vidjeti kako završava gotovina. Ministarstvo će sada gurati sve ostale inspekcije koje su vezane uz provođenje drugih zakona. U Europi ne postoje kriminalne radnje s gotovinom - kazao je Linić.

- Nije istina da udaramo na siromašne. Onaj tko kupuje robu s kamiona za koju se ne zna odakle je došla i plaća gotovinom, taj nije siromah - kazao je Linić te dodao kako je u "riječkoj" akciji 60 osoba vozilo kamione koji nisu bili registrirani za tu djelatnost, a radnici nisu bili prijavljeni. - To je borba za radna mjesta. Nema više plaćanja švercane robe - rekao je Linić.

Ministar je komentirao i slučajeve zatvaranja ugostiteljskih objekata zbog 100-njak kuna viška u blagajni.

- Uobičajeno dajem napojnice. Svaki konobar mora uzeti napojnicu i ostaviti je u čašu - rekao je Linić te dodao kako ne treba braniti devijantna ponašanja.

- Zašto je za šest mjeseci promet u ugostiteljstvu porastao 60 posto, a nakon sezona će porasti i 80. Zašto? Samo zbog fiskalizacije i žestoke discipline. Svaka i najmanja greška će se sankcionirati - kazao je Linić i dodao da ne žele odustati od discipline. Pohvalio je da ima mnogo objekata koji savršeno funkcioniraju, ali da uvijek "govorimo o ekscesima"

- Izludili su me ugostitelji sa 130 kuna prometa dnevno. Sada je 10 ili 20 tisuća kuna. To znači da su izbjegavali platiti porezne obveze - rekao je Linić te dodao kako "cijela Europa radi na način da na šanku postoji čaša gdje se stavljaju napojnice".
Na pitanje kada će ući u velike lance, Linić je kazao da su tamo već bili i da se provode kontrole.

- Carina je već bila u Konzumu, Billi, Kauflandu i tamo je bilo svega. Otvorili smo ured za velike porezne obveznike. Sada ćete vidjeti cirkuse kada od njih dođu podaci. Pronašli smo nedostatke, ali ih nismo zatvorili zato što nije bilo potrebno. Nije zatvoren niti jedan, jer gledamo težinu prekršaja koji se otkrije i stavlja se u odnos na promet koji imaju - rekao je Linić.

Ministar je komentirao i oporbu te monetizaciju autocesta ili njihovo davanje u koncesiju.

- Neću gubiti vrijeme na oporbu, jer ih smatram neodgovornima. Okreću kapute ovisno jesu li na vlasti ili u oporbi - kazao je Linić.

O monetizaciji je kazao da znaju koliko žele dobiti na davanju cesta u koncesiju. - Nisu problem ceste, nego neke druge stvari. Bivša vlast je sklopila nepovoljne kredite koji se daju promijeniti i refinancirati. Naš je problem neprekidno stvaranje novih dugova. Bivša vlast je stalno kalemila nove dugove - rekao je Linić.

- Znali smo da su prevelike kamate na autoceste, ali nitko za to neće odgovarati. Svi polako moramo mijenjati svoje ponašanje - kazao je Linić i rekao da bi bez monetizacije moglo doći do gubljenja mirovina ili otpuštanje u javnom sektoru.