Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka pripremili su formulu po kojoj će se ubuduće ograničavati kamate na kredite. Prema toj formuli, najveća dopuštena kamatna na potrošačke kredite i dopuštene minuse pala bi sa sadašnjih 12 na 11 posto! Najveća kamata mora biti jedan postotni poen niža od zatezne kamate, koja je 12 posto.

Limit po valutama
Najveća kamata na stambene kredite može biti samo jedan postotni poen iznad prosječne kamatne stope odobrene u prethodnoj godini. Stambeni će se krediti grupirati prema valutama te će HNB jednom godišnje objavljivati podatak o kamatama vezanim uz eure, švicarske franke i kune. Lani je, primjerice, prosječna kamata na sve stambene kredite s deviznom klauzulom bila 5,37 posto, pa bi po toj formuli najveća kamata na stambene kredite bila 6,37 posto. Sugovornik s kojim smo razgovarali kaže da će HNB tek dostaviti podatke o kretanju kredita po pojedinim valutama, a očekivati je da će kamata na kredite u švicarskim francima biti nešto niža od prosječne, dok su kamate na eurske i kunske kredite nešto više. Prema najavi ministra financija ovaj će se tjedan o prijedlogu zakona razgovarati na užem kabinetu Vlade.

Prođe li sve kako je zamišljeno, zakon bi se odnosio i na nove i na stare kredite, pa velik broj korisnika stambenih, ali i potrošačkih kredita može očekivati pad kamata. Sugovornik navodi da će banke dobiti 90 dana da postojeće kamatne stope usklade s propisanim limitima. Kako se računa da će zakon ići na dva čitanja, a treba biti donesen do 1. srpnja - te bi niže kamate mogle nastupiti tek potkraj rujna. Smanjenje najveće dopuštene kamate na minus sa 12 na 11 posto izbit će bankama iz ruku najmanje 70 milijuna kuna godišnje samo na minusima. Jednako skupi su i kartičarski i drugi gotovinski krediti.

Vrijedi i za stare
Kad je riječ o stambenim kreditima vezanim uz euro, a uzeti su do 2010., njihove su kamate stope uglavnom bile iznad 6 posto, pa bi ta grupacija građana mogla najviše profitirati na Linićevu zakonu. Lani i preklani su kamate bile niže i kretale su se iznad 5 posto jer su banke spašavale investicije u nekretninskom biznisu akcijskim kreditima. Za potrošače će biti dobro što će upravo te kamate biti baza za utvrđivanje limita, ali pitanje je kako će bankari odgovoriti na taj prijedlog, i hoće li se, na primjer, obratiti Ustavnom sudu da ih zaštiti od retroaktivne primjene zakona. Pitanje je i kako će se utvrditi prosječne kamate na švicarske franke u 2012., jer tih kredita lani uglavnom nije bilo u ponudi. Hrvatska udruga banaka nije željela komentirati neslužbene najave ministra Linića jer, kažu, nisu vidjeli prijedlog i nisu bili uključeni u njegovu pripremu.

Zoran Bohaček, direktor HUB-a, kaže da su kamate tržišna veličina i da treba voditi računa da nisko postavljena granica ne isključi određeni krug građana iz kreditnih tijekova ili da pojedine grupe proizvoda nestanu iz ponude. Uvelo bi se ograničenje dopuštenog minusa na jednu plaću kao i prijelazni rok za smanjenje minusa.