Koji su libijski interesi?
'U Hrvatsku su došli vrlo važni poslovni ljudi iz Libije. Koristim ovu priliku da zahvalim Hrvatskoj što je priznala libijsko Prijelazno nacionalno vijeće u Benghaziju kao jedinog legitimnog predstavnika libijskog naroda tokom revolucije. Naravno, po pitanju izvoza Libija nudi naftu. Ali ovdje smo i zato što tražimo agroproizvode, tvrtke i tvornice koje bi izvodile civilne radove, izgradile infrastrukturu. Tu smo i zbog uvoza drva, kao i namještaja od drva. Svakako, želimo i učiti iz iskustva Hrvatske i to iskustvo prenijeti u našu zemlju. Ovim putem želim iskoristiti priliku i pozvati vaše tvrtke na sajmove u Benghaziju i Tripoliju', rekao je Salah El Abidi Mabruk, predsjednik Komore Beghazi.

Situacija u Libiji još je uvijek nesigurna. Prema HBOR-u Libija spada u 7. kategoriju rizika (1 - najniži rizik, 7 - najviši rizik) i zbog nemogućnosti naplate neke hrvatske tvrtke su se povukle iz ove zemlje. No unatoč tome, čini se da postoji mogućnost da te tvrtke naplate svoja potraživanja.

'Situacija u Siriji se polako stabilizira. Svi znamo da je nakon revolucije potrebno određeno vrijeme da se situacija vrati u normalu. Ovim putem pozivamo sve strane tvrtke koje su poslovale u Libiji da se vrate i nastave normalno raditi, te da nam pomognu da ponovno izgradimo Libiju. Što se tiče naplate njihovih potraživanja, pozivamo ih da nam (Komori Benghazi) se obrate', poručio je Salah El Abidi Mabruk.

Šanse za ponovnu uspostavu hrvatsko - libijskih odnosa
'S obzirom da se Libija stabilizira kao jedna ozbiljna država koja ima svjetske zalihe i plina i nafte, to je jedan vrlo ozbiljan igrač i vjerujemo da će se ekonomski odnosi ponovno postaviti na one razine na kojima su bili i prije. Vjerujemo da u samoj obnovi Libije ima dosta mjesta za naše građevinske tvrtke, te da će naša brodogradnja ponovno raditi, jer nema razloga da se neke dobre veze koju su postojale prije ne nastave i u budućnosti', kazao je Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK - Komore Zagreb.

'Svakako postoji velika šanse da se hrvatske tvrtke koje su poslovale u Libiji vrate tamo i ovo je prvi korak ka tome. U planu nam je i organizacija delegacije koja bi otišla u Libiju, na lice mjesta, da se ustanovi koji su modeli suradnje i metode plaćanja. Libija je bila vrlo uređena u tom smislu i vjerujem da će se vrlo brzo ti odnosi uspostaviti, rekao je Fröhlich.

'Osim građevinskog sektora, za izvoz u Libiju zainteresirana je i brodogradnja. Libija je gladna svih roba i njihovo je tržište otvoreno za robe široke potrošnje; za strojogradnju, elektroindustriju, tekstilnu industriju. Bitno je doći, vidjeti prave niše i pokušati biti konkurentan, obzirom da će u Libiji biti i druge zemlje osim Hrvatske', dodao je predsjednik HGK - Komore Zagreb.

Značajnije aktivnosti hrvatskih tvrtki u Libiji
Hrvatske tvrtke su unatoč trenutačnoj situaciji u Libiji i dalje zainteresirane za poslovnu suradnju, prvenstveno u područjima istraživanja nafte, plin ai vode, građevinskom sektoru i izvozu svih vrsta roba. Angažman hrvatskih tvrtki prvenstveno će ovisiti o sigurnosnoj situaciji, te gospodarskim prioritetima nove libijske Vlade. Libijska Vlada prioritetom smatra eksploataciju (a potom i istraživanje), dok ostali sektori nisu u fokusu interesa.

Adria-mar Shipbuilding Ltd., Geofizika i RIZ-Odašiljači su prije izbijanja sukoba bili vrlo aktivni u Libiji s vrijednim ugovorima. Danas zbog velikih potraživanja i prirode posla, Adria-mar i Riz-Odašiljači ne posluju u Libiji, dok Geofizika zbog neriješene financijske situacije još nije aktivna. Montmontaža (koja ima ugovor za čišćenje morskih luka u Benghaziju) i Viadukt (ima ugovor o rekonstrukciji 300 kilometara ceste uz granicu s Tunisom) još nisu nastavili radove. Čekaju da im investitori uplate barem dio potraživanja za već obavljene radove. Crosco u Libiji trenutno ima tri tornja za istraživanje nafte i plina,a očekuje se puštanje u rad i četvrtog tornja čime bi se poslovne aktivnosti pojačale čak i u odnosu na vrijeme prije izbijanja sukoba. U Libiji također postoji i nekoliko tvrtki, kao što su Međimurje-graditeljstvo i TEAM, koje su osnovale zajedničke tvrtke s libijskim partnerima, ali do sada nisu dobile nikakav poslovni angažman. Inače, ukupna robna razmjena između Hrvatske i Libije u prvih devet mjeseci prošle godine je iznosila 31,2 milijuna američkih dolara, od čega je u Libiju izvezeno robe za 27,9 milijuna dolara, a uvoz je bio 3,3 milijuna dolara.