Slično kao što Hrvatska svojim ulaskom diže optimizam i služi kao dokaz da je Europska unija još privlačna, tako i ulazak Latvije u eurozonu 1. siječnja 2014. godine služi kao argument u korist zajedničke valute. Doduše, nekadašnja sovjetska republika ima posebne razloge, želi smanjiti ovisnost o Rusiji i ojačati veze sa zapadnom Europom.

Dužnosnici već ističu da je eurozona nadjačala one koji su predviđali da će kolabirati u dužničkoj krizi, a Olli Rehn, povjerenik za ekonomske i monetarne poslove, kaže kako je želja Latvije da uvede euro znak povjerenja u europsku zajedničku valutu. - Oni koji su predviđali raspad eurozone bili su jednostavno u krivu - rekao je Rehn. Kako bilo, Latvija je uspjela ispuniti sve kriterije, od niske inflacije i niskih kamatnih stopa na dugoročna zaduženja do niske razine javnog duga. U medijima se već komentira kako širom istočne Europe postoji velik entuzijazam u pogledu priključivanja zajedničkoj valuti.

U zemlji je već zavladao strah od rasta cijena zbog ulaska u eurozonu, a na izborima u glavnom gradu Rigi prošlog vikenda više od polovice glasova birača dobile su stranke koje se protive euru. Latviju je pogodila velika kriza 2008. godine, GDP je pao za petinu, ali uz pomoć od 7,5 milijardi eura iz EU zemlja se oporavila.