Ukupni prihodi državnog proračuna lani su iznosili 30,5 milijardi eura ili 11,5 posto više u odnosu na godinu ranije, dok su ukupni rashodi dosegnuli 32,7 milijardi eura, uz povećanje za 4,6 milijardi eura ili 16,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, rečeno je u četvrtak na sjednici Vlade.

Predstavljajući godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna za 2024. godinu, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izvijestio je da su lanjski proračunski prihodi bili 0,6 posto veći od planiranih, dok su rashodi činili 97,4 posto planiranih.

Podsjetio je da je lani realni rast BDP-a iznosio 3,9 posto, dominantno potaknut domaćom potražnjom, kako potrošnjom kućanstava tako i investicijama privatnog i javnog sektora u fiksni kapital. Inflacija je lani iznosila tri posto, značajno manje u odnosu na osam posto koliko je iznosila u 2023. godini.

Kada je riječ o dinamici rasta plaća, naveo je Primorac, prosječna mjesečna bruto plaća lani je iznosila 1.821 euro, čime je nominalno porasla za 15, a realno za 11,7 posto.

Lani je zabilježen manjak proračuna opće države u iznosu od dvije milijarde eura ili 2,4 posto BDP-a, udio javnog duga u BDP-u je krajem 2024. iznosio 57,6 posto, dok je njegova nominalna vrijednost bila 49,3 milijarde eura. U odnosu na kraj 2023. godine, smanjenje udjela javnog duga u BDP-u iznosi 4,3 postotna boda, dok u odnosu na pretpandemijsku 2019. smanjenje iznosi čak 13,1 posto, istaknuo je Primorac.

Gospodarski rast i u 2025. godini temeljen na snažnom doprinosu domaće potražnje

Ministar financija je predstavio i izvješće o napretku u provedbi Nacionalnog srednjoročnog fiskalno-strukturnog plana Republike Hrvatske za 2024. i 2025. godinu, koje upućuje na nastavak povoljnog kretanja gospodarske aktivnosti u ovoj godini i rast BDP-a za 3,3 posto, što je tri puta više od prosjeka EU-a i eurozone.

Istaknuo je da je gospodarski rast i u 2025. godini temeljen na snažnom doprinosu domaće potražnje, a neznatan pozitivan doprinos očekuje se i od kategorije promjena zaliha. Kazao je da tržište rada i dalje obilježavaju povoljna očekivanja vezana uz rast zaposlenosti i plaća, u uvjetima prisutne neravnoteže između ponude i potražnje za radom. Tako, u 2025. godini stopa rasta zaposlenosti će iznositi 3,3 posto, dok bi anketna stopa nezaposlenosti trebala bilježiti daljnje smanjenje i to na povijesno nisku razinu od 4,7 posto. Nominalni rast bruto plaća zaposlenika znatno će usporiti u odnosu na 2023. i 2024., no ipak će rasti, prema projekcijama Vlade za 9,1 posto, rekao je Primorac.

Inflacija potrošačkih cijena trebala bi zadržati sličnu dinamiku kao i u 2024. godini i iznositi 2,9 posto.

Primorac je rekao da prihodnu stranu proračuna u ovoj godini prije svega obilježava provedba novoga kruga porezne reforme u sustavu poreza na dohodak, doprinosa za zdravstveno osiguranje, poreza na nekretnine te u kratkoročnom turističkom najmu, čime se prebacuje teret s oporezivanja rada na imovinu.

Rashodna strana, pak, bit će određena nastavkom provedbe reforme plaća u državnoj i javnoj upravi, kao i povećanim izdacima za skrb o najranjivijim skupinama društva, posebno kada je riječ o mirovinama, naknadama za poticanje demografske politike te naknadama u sustavu socijalne skrbi. Također, intenziviraju se i aktivnosti u svrhu osiguranja priuštivog stanovanja, rekao je Primorac.

Povećanje proračunskog manjka na 2,9 posto BDP-a

Vezano uz investicijsku dinamiku, ona će u znatnoj mjeri biti podržana nacionalnim, ali i europskim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kao i Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. - 2027.

Fiskalna kretanja u 2025. rezultirat će povećanjem proračunskog manjka na 2,9 posto BDP-a, no unatoč tome udio javnoga duga u nominalnoj vrijednosti BDP-a smanjit će se s 57,6 u 2024. na 56,9 posto u ovoj godini.

Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan novi je dokument, po prvi puta predstavljen na Vladi, a prije svega je usmjeren na izgradnju otpornog, zelenog i digitalnog gospodarstva, kao i na modernizaciju sustava pravosuđa, javne uprave i socijalnih usluga. Uključuje mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao i mjere koje su izvan NPOO-a, a koje će se provoditi tijekom razdoblja 2025.-2028. Plan sadrži ukupno 290 mjera, a dosad su 22 mjere izvršene, a ostale se uglavnom izvršavaju sukladno predviđenoj dinamici, izvijestio je Primorac.

Suglasnost Hrvatskim vodama za kreditno zaduženje

U saborsku proceduru su upućene i izmjene i dopune Zakona o tržištu kapitala, s ciljem usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Tako, između ostalog, usklađuju se rokovi za izvještavanje o održivosti s takozvanom "Stop the Clock" direktivom, čime se korporativno izvještavanje odgađa za dvije godine u pogledu određenih kategorija izdavatelja.

Također, Vlada je dala prethodnu suglasnost Hrvatskim vodama za dugoročno kreditno zaduženje kod Privredne banke Zagreb (PBZ) radi financiranja kapitalnih ulaganja.

Kako je izvijestila ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, Hrvatske vode u ovoj godini nastavljaju s provedbom projekata u okviru NPOO-a, ali i u okviru drugih strateških i akcijskih planova za razdoblje od narednih nekoliko godina.

Riječ je o ukupno 1.171 vodno-gospodarskom projektu, od kojih se 336 sufinancira iz europskih fondova, pa je u tu svrhu Upravno vijeće Hrvatskih voda u travnju donijelo odluku kojom se odobrava kreditno zaduživanje kod PBZ-a u iznosu od 113,5 milijuna eura.