Ako uvjeti ostanu povoljni, možda ćemo se vratiti na međunarodno tržište kasnije ove godine da pokrijemo svoje financijske potrebe za rani dio 2015. godine, rekao je hrvatski ministar financija Boris Lalovac za Bloomberg.

Hrvatska, ohrabrena rekordno niskom kamatom na euroobveznice koje je prodala prošlog tjedna, možda će ponovno ponuditi svoje obveznice na međunarodnom tržištu u drugoj polovici godine, rekao je u razgovoru za Bloomberg hrvatski ministar financija Boris Lalovac.

Hrvatska je plasirala 1,25 milijardi eura vrijedne obveznice u prvoj prodaji vrijednosnih papira denominiranih u eurima u zadnje tri godine.

Državne obveznice, koje su prema procjenama rejting agencija smještene u "smeće", prodane su uz kamatu od malo iznad 4 posto uz dospijeće u svibnju 2022. godine.

Potražnja za hrvatskom euroobveznicom bila je četiri puta veće od ponude, kaže Lalovac, objasnivši to očekivanjima da će Europska središnja banka (ECB) dodatno popuštati monetarnu politiku već sljedećeg mjeseca i time umanjiti prinose na vodećim tržištima obveznica.

Prodaja obveznica dogodila se nakon što je Vlada obećala obuzdati budžetski deficit, iako je gospodarstvo u recesiji već šestu godinu.

"Ako uvjeti ostanu povoljni, možda ćemo se vratiti na međunarodno tržište kasnije ove godine da pokrijemo svoje financijske potrebe za rani dio 2015. godine", rekao je Lalovac novinarki Bloomberga jučer u Zagrebu.

Europska je unija "zabilježila" do 10 milijardi eura za Hrvatsku u svojim budžetskim projekcijama do kraja 2020. godine. Planovi hrvatske Vlade su korištenje tih fondova za obnavljanje infrastrukture i diverzificiranje gospodarstva što je snažno oslonjeno na turizam i usluge. Hrvatski javni dug povećat će se na 69 posto BDP-a, s 45 posto, koliko je iznosio 2010. godine, prema procjeni Europske komisije.

"Apsolutno nema govora o mogućem traženju strane pomoći", govori Lalovac. Budžet Hrvatska planira "riješiti" kroz fiskalnu konsolidaciju, industrijski rast i prodaju ili bolje korištenje državnog vlasništva, rekao je hrvatski ministar financija u svom prvom intervjuu za strane medije nakon imenovanja 14. svibnja.

Prema Lalovčevim riječima, Vlada želi nastaviti prodaju državnog vlasništva, uključujući prodaju Poštanske banke (HPB), najveće kreditne ustanove u državnom vlasništvu, te kutinske Petrokemije, najvećeg proizvođača gnojiva. pokušaj prodaja HPB-a propao je u prosincu prošle godine, kada je Vlada odbila ponudu koju je predala Erste Group Bank AG.

"Nastavit ćemo s prodajom HPB-a prije kraja godine, izravnim pozivom ulagačima ili novim tenderom", kaže Lalovac i dodaje da ponudu Erstea neće ponovno razmatrati.

Prema procjeni Moody′sa, hrvatski je kreditni rejting Ba1, odnosno "najmanje loša" razina u neinvesticijskom razredu.

"Osim dobrih vanjskih uvjeta, veliki interes za našim obveznicama posljedica je našeg članstva u EU i s tim povezanim dugoročnim benefitima, kao i naših napora u fiskalnoj konsolidaciji i strukturnim reformama", kaže Lalovac za Bloomberg i zaključuje da su ulagači primijetili reforme, ali da žele da ih Hrvatska ubrza i počne ostvarivati rast.