Kuvajt će multinacionalnim kompanijama uvesti minimalni porez od 15 posto od početka 2025. godine kako bi osigurao novac za proširivanje proizvodne baze gospodarstva, objavilo je ministarstvo financija.

Malena zemlja u Perzijskom zaljevu trenutno puni proračun u prvom redu prihodom od prodaje nafte.

Minimalni porez od 15 posto slijedi inicijativu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o izmjenama globalnog sustava oporezivanja koje bi trebale zatvoriti rupe u poreznim zakonima i osigurati ravnomjerniju raspodjelu poreznog prihoda.

I Ujedinjeni Arapski Emirati planiraju od početka iduće godine multinacionalnim kompanijama naplaćivati minimalni porez od 15 posto.

Sredinom studenog Opća skupština UN-a usvojila velikom većinom glasova deklaraciju o suradnji na oporezivanju koja predviđa početak pregovora u 2025. godini. Čak 125 zemalja glasalo je za deklaraciju, a protiv su bile Australija, Kanada, Izrael, Japan, Novi Zeland, Južna Koreja, Velika Britanija, SAD i Argentina.

Ukupno 46 zemalja bilo je suzdržano, uključujući i sve članice Europske unije.

"Zaprepašćuje" neodlučnost zemalja, posebno članica EU-a, koje su na glasanju bile suzdržane budući da je regija u cjelini najveći gubitnik, s procijenjenim izgubljenim iznosom od 176 milijardi dolara, naglasio je tom prilikom izvršni direktor udruge Tax Justice Network Alex Cobham.

Proračuni zemalja širom svijeta gube 492 milijarde dolara godišnje zato što multinacionalne korporacije i bogati pojedinci koriste porezne oaze kako bi zaobišli porezne obaveze, izračunali su u udruzi.

Multinacionalne kompanije odgovorne su za 347,6 milijardi dolara izgubljenog proračunskog prihoda, izračunali su u Tax Justice Networku u izvješću objavljenom 19. studenog.

Glasovanje u UN-u pokazalo je "osipanje glasačkog bloka Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)" koji je do sada bio jedinstven u odbijanju inicijative, a prošli tjedan većina njegovih članica bila je suzdržana, primijetili su u Tax Justice Networku.

Sve članice OECD-a zajedno, uključujući i njih 30 koje su bile suzdržane ili su glasale za, još uvijek snose odgovornost za više od dvije trećine izgubljenog poreznog prihoda, navela je udruga.

Zemlje s višim prihodom gube u prosjeku iznos koji odgovara sedam posto njihovog proračuna za zdravstvo, a one s nižim prihodom otprilike 36 posto, naglasili su.