Unatoč pojačanoj likvidnosti i priljevu velike količine kuna, i dalje su vidljivi aprecijacijski pritisci na kunu. Na domaćem deviznom tržištu protekli tjedan nisu zabilježene znatnije promjene i oscilacije tečaja, ali je zajednička europska valuta oslabila prema kuni. U drugom dijelu prošlog tjedna trgovalo se uglavnom u rasponu 7,385-7,400 kuna za euro, uz nešto veću korporativnu potražnju za eurima. Nastavak trgovanja donio je uravnoteženu ponudu i potražnju te stabilan tečaj, što je bilo obilježje početka ovoga tjedna. Utorak je na novčanom i deviznom tržištu protekao u znaku realizacije prodaje vodeće farmaceutske kompanije u Hrvatskoj. Na tržištu su unatoč pojačanoj likvidnosti i priljevu velike količine kuna i dalje bili vidljivi aprecijacijski pritisci na kunu što je rezultiralo padom tečaja prema razini od 7,380 kuna. Prema informacijama iz HNB-a, novčane transakcije vezane za preuzimanje Plive provedene su bez naznaka poremećaja u radu deviznog i novčanog sustava i bez znatnih oscilacija tečaja i kamata. Budući da su i sredstva nerezidenata izašla iz zemlje, smatra se da po toj osnovi neće biti utjecaja na devizno i novčano tržište u predstojećem razdoblju. Po srednjem tečaju HNB-a, u posljednja dva tjedna euro se uspijeva održavati iznad 7,39 kuna, bez znatnijih promjena tečaja. U odnosu na isto vrijeme prošle godine tečaj eura prema kuni za neznatnih je 0,3 posto veći, a u isto vrijeme dolar je oslabio prema kuni za više od 5,6 posto. Japanski je jen u promatranom vremenu zabilježio još veći pad prema kuni, za oko 6,9 posto.U drugom dijelu prošlog tjedna dolar je na svjetskim deviznim tržištima zamjetno oslabio pri čemu se trgovalo i iznad 1,2630 dolara za euro. Zabrinutost investitora da američki gospodarski rast usporava utjecao je na takvo kretanje dolara. Očekivanja analitičara da Američka središnja banka (FED) vjerojatno ne namjerava povećati svoju kamatnu stopu, dodatno je negativno utjecala na dolar. Ukupno je prošlog tjedna dolar za oko 0,8 posto oslabio i prema euru i prema jenu. Do kraja prošlog tjedna dolar uspio se zadržavati iznad 1,2600 dolara za euro, ali je već u ponedjeljak dolar naglo ojačao na ispod 1,2550 dolara za euro. Prema kraju ovoga tjedna tečaj je ponovno bio u blagom porastu, odnosno dolar je slabio prema najznačajnijoj europskoj valuti.
Negativno na dolar odrazila se objava podatka da je prodaja domova u SAD-u u rujnu smanjena na najniže razine još od siječnja 2004. S druge strane, poticaj euru dala je objava podatka o indeksu poslovnog povjerenja u Njemačkoj, koji je u rujnu bio iznad očekivanih razina. Takvo kretanje može ukazivati na pojačani gospodarski oporavak i rast domaće potražnje u tom najvećem europskom gospodarstvu što bi trebalo utjecati na pojačanu pozornost Europske središnje banke (ECB) u pogledu daljnjih koraka u provođenju monetarne politike. Neki analitičari, poput valutnih stretega iz Morgan Stanleya iz New Yorka, smatraju da je FED u svojim izjavama ukazao da je moguće ubrzanje gospodarskog rasta u SAD-u u zadnjem tromjesečju ove godine što bi moglo utjecati na promjenu razmišljanja u FED-u, odnosno sklonost restriktivnijoj monetranoj politici. Takve okolnosti mogle bi stvoriti pozitivan utjecaj na dolar, odnosno pritisak na njegovo jačanje. Od ostalih kretanja na deviznim tržištima u posljednjih nekoliko dana potrebno je spomenuti i neke druge svjetske valute koje nisu često predmet pozornosti, ali obaraju rekorde. Primjerice, tajlandski baht dosegao je najvišu razinu još od početka 2000.
Vjerojatnost porasta stope FED-a 8 posto.
Američka središnja banka (FED) u srijedu je donijela odluku o zadržavanju kamatne stope nepromijenjenom. Iako je ta odluka bila očekivana, dolar je nakon takve odluke vidno oslabio na iznad 1,2600 dolara za euro. Već je jučer popodne tečaj je dosegnuo 1,2630 dolara. Prekonoćna kamatna stopa FED-a zadržana je na 5,25 posto, ali je smanjena vjerojatnost njezina skorog rasta. Vjerojatnost da bi do kraja siječnja kamatna stopa FED-a mogla porasti iznosi oko 8 posto. Da takva očekivanja negativno utječu na dolar, potvrdili su i valutni stratezi iz Bank of America iz New Yorka, koji smatraju da su izjave iz FED-a bile dosta blage.
izvor: www.poslovni.hr