Grad Križevci, nakon Sunčanih krovova, priprema sličan projekt, čiji će dionici također moći postati građani, koji će ulagati novac i tako materijalno podržati ideju proizvodnje zelene energije, a također i ostvariti određenu dobit.

Iz Grada Križevaca za 27. kolovoza najavili su javno predavanje o projektu "Gradimo našu energiju na Gradskoj tržnici". Kako pojašnjavaju, Energetska zadruga ZEZ Sunce, uz podršku Grada Križevaca i križevačke energetske zadruge KLIK najavljuje priliku za uključivanje u projekt nove solarne elektrane na Gradskoj tržnici u Križevcima.

Kampanjom, koja će biti otvorena početkom ožujka, ZEZ Sunce će kroz članske uloge prikupljati sredstva za izgradnju solarne elektrane na spomenutom objektu. Energija iz ove solarne elektrane će se prodavati na tržištu, a ostvarena dobit isplaćivati članovima te će se ulagati u projekte smanjenja energetskog siromaštva i zaštite okoliša. Svi članovi ZEZ Sunca će ujedno postati suvlasnici solarne elektrane.

Sudjelovanje u izgradnji solarne elektrane na Gradskoj tržnici bit će otvoreno za građane iz cijele Hrvatske, ali prednost će u prvih sedam dana od otvaranja kampanje ili do 50 posto potrebnog ulaganja imati građani Križevaca te općina Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Gornja Rijeka i Kalnik. Cilj je da se dobrobiti projekta u što većoj mjeri zadrže na lokalnoj razini. Članovi ZEZ Sunca mogu biti i fizičke i pravne osobe.

Projekt je vrijedan otprilike 160.000 eura, otkriva za Hinu gradonačelnik Križevaca Mario Rajn.

Prvi projekt u kojem su mogli participirati građani, a takav će uz neke izmjene biti i nadolazeći, izdvajao se od sličnih u tome što su građani mogli dio novca, umjesto u tradicionalnu štednju, uložiti u postavljanje fotonaponskih panela na javnim zgradama i u proizvodnju električne energije. Kroz takav vid ulaganja, pokazalo se, ostvarili su veću dobit nego od kamata na štednju u bankama, ističe Rajn. Primjerice, na godišnjoj razini je svatko tko uložio u projekt „Sunčani krovovi" dobio je četiri posto od uloženog novca.

Razlika između ZEZ Sunce i Sunčanih krovova jest ta što će građani kroz nadolazeći projekt ostvariti udio u zadruzi, a u Sunčanom krovovima potpisivali su ugovore o mikro zajmu, što se pokazalo administrativno zahtjevnim.

„Oba projekta nudila su ili nude građanima priliku na povrat uloženog novca", kaže Rajn i dodaje kako je podupiranje takvih projekata nisko rizično, odnosno ovisi o meteorološkim uvjetima. Najveći rizik jest taj da tuča ili grad uništi dio fotonaponskih ćelija, a da bi on bi što manji, sva je oprema osigurana u osiguravajućoj kući.

Rajn ističe još jednu razliku između postojećeg i nadolazećeg projekta. Ona se očituje kroz to što je proizvedena energija u „Sunčanim krovovima" bila iskorištena u križevački javnim zgradama na kojima su postavljeni paneli. Projekt ZEZ Sunce proizvedenu energiju će prodavati na slobodnom tržištu. Drugim riječima, prihvaća se tržišni mehanizam u kojem se ostvaruju čisti ekonomski principi kroz burzovnu vrijednost električne energije.

„Razgovarao sam s brojnim gradonačelnicima koji su željeli preslikati naš model, ali, koliko mi je poznato, do sada ga nisu primijenili u svojim lokalnim sredinama", kaže Rajn i dodaje da Križevci nisu izmislili toplu vodu, nego su preslikali ono što je u razvijenom dijelu Europe uobičajen način ulaganja građana u obnovljive izvore energije.