Grčki deficit, kao i onaj u Portugalu, Italiji, Irskoj i Španjolskoj odrazio se na vrijednost eura, koji je najniži u odnosu na dolar u posljednjih šest mjeseci, javlja u ponedjeljak poslovna agencija Bloomberg.

Nadalje, euro se suočava sa najozbiljnijim testom od kada je Europska unija uvela jedinstvenu valutu prije 11 godina u trenutku kada Europska komisija i Europska središnja banka (ECB) pokušavaju naći izlaz iz krize u koju je upalo pet od 16 članica eurozone.

"Biti dužan kao Grčka“, rečenica koju su izgovarale starije generacije, ponovno je aktualna. Grčka je u minusu 294 milijarda dolara. Dug premašuje bruto društveni proizvod ove zemlje. Strani investitori strahuju da bi grčka boljka mogla preći i na ostale članice eurozone što bi dodatno moglo da uzdrma jedinstvenu europsku monetu.

Glavni ekonomist Centra za europske reforme u Londonu Simon Tilford smatra da je teško prognozirati posljedice koje će deficit pojedinih država imati na eurozonu. “Postoji rizik da Grčka bankrotira, i u tom slučaju izuzetno je teško prognozirati što bi se ostalima moglo dogoditi”, kaže on.

Euro je star 11 godina, no eurozona je monetarna, a ne fiskalna unija, što znači da svaka od 16 vlada članica te zone kontrolira svoje proračunske i fiskalne aktivnosti, dok Europska komisija ima tek ograničenu mogućnost reguliranja monetarnih i fiskalnih tijekova. Zato je Bruxelles morao učiniti dodatni korak. EK naravno ne može osigurati gotov novac da bi spasila neku zemlju od bankrota. Atena je dobila jasnu poruku da mora napraviti duboke fiskalne rezove i da o tome do polovine ožujka mora da obavijestiti EK.

Preporučene su strukturne reforme kako bi se povećala efikasnost javne uprave, ubrzala mirovinska i zdravstvena reforma, unaprijedilo tržište rada. Neki analitičari smatraju da su grčki problemi gotovo zanemarivi u odnosu na stanje u Italiji, Portugalu, Irskoj i Španjolskoj.

Posebno se strahuje od negativnog učinka koji bi po eurozonu mogao imati kolaps jačih članica, poput Italije i Španjolske. Ekonomisti smatraju da ta zemlja, koja je zadnjih pet godina dobro stajala, sada izaziva najveću glavobolju u eurozoni. Kriza je aktualizirala i pitanje da li bi neke zemlje mogle da izađu iz eurozone. (dpb)