Ukupna imovina hrvatskih banaka na kraju veljače dosegnula je 407,76 milijardi kuna i bila 17 milijardi kuna, odnosno 4,37 posto veća nego na kraju veljače prošle godine, kada je iznosila 390,677 milijardi kuna, pokazalo je agrerirano mjesečno izvješće HNB-a za veljaču.

Depoziti su u posljednjih godinu dana povećani za 3,98 posto, odnosno ni 11 milijardi kuna - sa 272,21 milijardu kuna na kraju veljače prošle godine na 283,04 milijarde kuna na kraju drugog mjeseca ove godine.

Pritom su oročeni depoziti porasli više od 14 milijardi kuna - sa 207,44 na 221,63 milijarde kuna, a štedni su depoziti smanjeni za 861 milijuna kuna - s prošlogodišnjih 26,69 na 25,83 milijarde kuna.

Stanovništvo prevladava

Više od polovine ukupnih oročenih depozita odnosi se na oročene depozite stanovništva, koji su na kraju veljače dosegnuli 128,42 milijarde kuna i u odnosnu na prošlogodišnjih 121,79 milijardi kuna skočili 5,45 posto.

Krediti su na kraju veljače iznosili 284,47 milijardi kuna i u odnosu na kraj drugog mjeseca prošle godine, kada su bili 267,41 milijardu kuna, uvećani su za 14 milijardi kuna, odnosno 6,38 posto.

Krediti trgovačkim društvima koji nisu u državnom vlasništvu premašili su sto milijardi kuna - dosegnuli su 100,2 milijarde kuna - i, budući da su na kraju veljače prošle godine iznosili 94,94 milijarde kuna, u 12 mjeseci upisali su rast od 5,54 posto.

Iako krediti koje banke daju jedne drugima imaju neznatan udjel u ukupnim kreditima, zanimljivo je spomenuti da su oni gotovo udvostručeni - na kraju veljače prošle godine iznosili su 1,2, a na kraju drugog mjeseca ove godine 2,2 milijarde kuna.

Stambeni krediti skočili 4 posto

Među kreditima stanovništvu u veljači su najveća pojedinačna stavka bili stambeni krediti, koji su iznosili 58,91 milijardu kuna i bili 4,08 posto veći nego lani, kada su iznosili 56,6 milijardi kuna.

Ostali krediti stanovništvu, odnosno krediti koji ne uključuju stambene, hipotekarne, kredite za automobile i kredite po kreditnim karticama, što znači da uključuju sve nenamjenske pozajmice, na kraju veljače dosegnuli su 51,58 milijardi kuna te u odnosu na kraj veljače prošle godine, kada su iznosili 50,57 milijardi kuna, skočili dva posto.

Krediti za kupnju automobila smanjeni su više od četvrtinu, za 25,73 posto, i pali su sa 5,87 na 4,36 milijardi kuna, a krediti po kreditnim karticama pali su znatno manjih 4,7 posto, odnosno za 200-tinjak milijuna kuna - sa 4,08 na 3,89 milijardi kuna.

Iako HNB-ova statistika sugerira da se Hrvati baš nisu odviknuli od "peglanja" kartica, iza nje bi se mogla skrivati i druga istina; mnoge kreditne kartice troškove obračunavaju u eurima pa bi pad kredita po kreditnim karticama u kunskom iznosu mogao biti i znatno veći da ga nije poništio rast tečaja eura.