Biti prvi - zlatno je pravilo u finacijskim krugovima u kojima se trguje kriptovalutama. Najpopularniji i najtraženiji je bitcoin. Europska unija nema zakonski regulirano kriptotržište. To znači da kad jednom izgubite virtualni novac, ni jedna banka ili regulatorna agencija ne mogu vam pomoći pri sanaciji duga. Stoga iz HNB-a upozoravaju građane da se informiraju o kupnji, trgovanju i korištenju virtualnih valuta te mogućim rizicima.

Plaćanje kriptovalutom kod nas još nije zaživjelo. No malim koracima stvari se pomiču s mrtve točke. Virtualnom valutom najčešće plaćaju stranci.

- Plaćanje nije pretjerano rasprostranjeno jer smo mi tek u procesu izgradnje infrastrukture. Ova naša usluga pojavila se prije malo manje od godinu dana u testnoj fazi, a u raširenijoj primjeni prije pola godine. Kriptovalute još uvijek imaju taj problem da ih je teško potrošiti, a teško ih je i nabaviti, naglašava Nikola Škorić, direktor Electrocoina.

Trenutačno na svijetu postoji više od 1600 kriptovaluta. Najpoznatije su bitcoin, ether i ripple. Da biste nabavili kriptovalutu, primjerice bitcoin, morate se registrirati na nekoj od internetskih platformi i otvoriti digitalni novčanik. Njime možete pristupiti burzama ili mjenjačnicama i kupiti virtulani novac. 1 Bitcoin trenutačno vrijedi oko 7 i pol tisuća dolara, tj. 50 tisuća kuna.

Piće od 15 kuna u kafiću stajat će vas 0,000295 bitcoina. U Hrvatskoj se kriptovalutama može platiti samo manji broj robe i usluga, no Nikola Škorić poduzima sve da se to promijeni.

- Mi smo se za početak fokusirali više na ugostiteljske objekte, s obzirom na to da su najvidljiviji u medijskom prostoru i najzanimljivije im je ovo reklamiranje s marketinške strane. Osim toga, imamo i neke hotele i smještajne kapacitete koji su bili prvi, koji su nama pristupili i rekli ′dolaze nam stranci i pitaju možemo li platiti kriptovalutama′, govori Škorić.

U priču s kriptovalutama uključila se i Hrvatska pošta. U 55 poslovnica diljem Hrvatske korisnici će kriptovalute na šalterima moći zamijeniti u kune.

- To je vrlo zanimljivo stranim korisnicima, tj. gostima koji dolaze u Hrvatsku. Čak su istraživanja pokazala da mnogi korisnici kriptovaluta svoja putovanja i odmore planiraju isključivo u lokaciji gdje mogu te kriptovalute trošiti, odnosno gdje mogu ili trošiti za usluge i robu ili zamijeniti za fizičku valutu, ističe Krešimir Domjančić, voditelj Odjela za odnose s javnošću Hrvatske pošte.

U biti kriptovaluta je blockchain tehnologija ili pojednostavnjeno lanac jednosmjerno povezanih kriptiranih blokova koji sadržavaju informacije o transakcijama. No dovoljno je znati da je to siguran način plaćanja.

- Sama tehnologija plaćanja temeljena na blockchainu je izrazito sigurna i nije do sada bilo ni jednog incidenta zato što se ta tehnologija temelji na složenim kriptografskim algoritmima koji su teoretski neprobojni. Na njima se temelji sva naša civilizacija, sva internetska bankarstva, sve komunikacije tajnih službi temelje se na kriptografiji koja se koristi za plaćanje kriptovaluta, naglašava Škorić.

Interes za kriptovalute naglo je porastao 2017. 1 bitcoin tada je dosegnuo vrijednost od gotovo 20 tisuća dolara. Nakon toga slijedio je nagli pad, a zatim lagani oporavak. Zbog te nestabilnosti i nepredvidljivosti Krešimir Končić smatra da bitcoin nije pogodan za svakodnevno poslovanje.

- Trenutno stanje cijene je oko 7400 dolara, s time da je prije godinu dana bila oko 3500 dolara, a prije pola godine 13 000 dolara. Tako da imate rast unazad godinu dana duplo, a unazad pola godine je cijena bila veća. Cijena je volatilna, fluktuira, samim tim bitcoin nije dobar za biznis i primanje uplata jer nije predvidljiv, istaknuo je Krešimir Končić, direktor Neuralaba.

Sve to ostavlja traga na samoj kriptovaluti i blockchain tehnologiji, nastavlja Končić.

- Ne nazire se nikakav tehnološki pomak koji bi blockchain mogao donijeti, tako da je trenutno tržište u nekakvoj polukomi. Ono što je interesantan podatak da samo tržište Bitcoin ponude i potražnje nije likvidno. Radi se o tome da od ukupne sume svih bitcoina trenutno se trguje s njih 8%. To je malo, govori Končić.

Starije generacije nisu sklone kupnji i trgovanju virtualnim valutama, za razliku od mlađih.

- Ova mlađa generacija se interesira za to jer su kriptovalute prva stvar koja je nastala nativno na internetu. Sve što smo kroz razvoj interneta postigli preveli smo neke stvarne, životne stvari na internet. Ovo je tehnologija koja je nastala na internetu, za internet i ova generacija, koji su mlađi od mene, ali te dvije tri generacije koje se različito nazivaju, uz neke institucionalne pomake i pomake u industriji iznjedriti taj povećani interes, rekao je Vlaho Hrdalo, odvjetnik i predsjednik Hrvatske udruge za blockchain i kriptovalute.

Na svjetskoj razini bitcoin i ether zajedno jedva prebace milijun transakcija dnevno. To je, u odnosu na milijardu dnevnih bankovnih transakcija, i dalje kap u moru te dokaz da je kriptorevolucija još daleko.