Hrvatska narodna banka (HNB) u petak je ocijenila kako je pad hrvatskog BDP-a od 0,7 posto u prvom tromjesečju ove u odnosu na isto razdoblje proše godine povoljniji od središnje procjene, ali i u skladu s procjenom središnje banke o razmjerno snažnom oporavku gospodarstva.

Državni zavod za statistiku (DZS) u petak je objavio da je BDP Hrvatske u prvom tromjesečju ove u odnosu na isto razdoblje lani pao za 0,7 posto.

"Ovaj podatak nešto je povoljniji od središnje procjene (eng. point estimate), ali je unutar intervala određenog uobičajenom prognostičkom pogreškom i u skladu je s HNB-ovim procjenama o razmjerno snažnom oporavku gospodarstva", komentirali su iz hrvatske središnje banke prve podatke o BDP-u.

Ističu pritom da "asimetrični učinci pandemije, koja snažno pogađa uslužni sektor, i dalje znatno otežavaju ocjenu tekućih kretanja realne gospodarske aktivnosti, budući da uobičajeni mjesečni pokazatelji, poput industrijske proizvodnje, trgovine na malo ili građevinarstva, pokazuju kretanja u djelatnostima koje nisu znatnije pogođene utjecajem pandemije i stoga su zabilježile povoljnija kretanja od ukupnog gospodarstva",

Iz središnje banke u odgovoru na upit Hine podsjećaju da su u travnju revirirali na više projekciju rasta BDP-a u ovoj godini, i to na 5,9 posto.

HNB je to, kako se napominje, učinio upravo temeljem razmjerno povoljnih kretanja tada dostupnog ograničenog broja visokofrekventnih pokazatelja koji su u podlozi izračuna BDP-a za prvo tromjesečje.

"Rizici za ostvarenje takve projekcije i dalje su povišeni, ponajviše zbog izražene neizvjesnosti u pogledu turističkih ostvarenja", podsjećaju iz središnje banke, uz najavu da će, kao i do sada, i nadalje redovito ažurirati projekcije tromjesečnom dinamikom, uvažavajući najažurnije visokofrekventne pokazatelje gospodarskih kretanja.

Iz HNB-a također naglašavaju da je Hrvatska "jedna od rijetkih zemalja članica EU koja je u prvom tromjesečju 2021. godine zabilježila vrlo povoljna tekuća kretanja, što se može objasniti svojevrsnim predahom između drugog i trećeg vala pandemije, kao i sezonski niskom aktivnosti u dijelu uslužnog sektora koji je snažno pogođen pandemijom".

Tako je BDP u prvom tromjesečju 2021. godine u odnosu na četvrto tromjesečje 2020. godine porastao za 5,8 posto, prema desezoniranim podacima.

"Rastu je, na tromjesečnoj razini, najviše doprinio postupni oporavak uslužnih djelatnosti (trgovina, prijevoz i skladištenje, smještaj i priprema i usluživanje hrane). Rasla je i šire definirana djelatnost industrije, čemu je vjerojatno najviše pridonijela prerađivačka industrija", navode iz HNB-a.

No, dodaju, kako na međugodišnjoj razini uslužne djelatnosti i dalje negativno pridonose rastu, što je očekivano s obzirom da su učinci pandemije vidljivi tek u pokazateljima gospodarske aktivnosti od kraja prvog tromjesečja 2020. godine.

Konačno, u prvom je tromjesečju 2021. godine iščezla razlika između godišnje stope rasta BDP-a i BDV-a - godišnja je stopa BDP-a minus 0,7 posto, a BDV-a 0,8 posto, "što upućuje i na prestanak nepovoljnog djelovanja pada indirektnih poreza i rasta fiskalnih potpora na BDP", zaključuje se u komentaru središnje banke.

Iz DZS-a su u današnjoj objavi istaknuli kako je na pad bruto dodane vrijednosti (BDV) na godišnoj razini utjecao snažan pad realne dodane vrijednosti u djelatnosti trgovina na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane, za 4,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Statistika pokazuje i pad BDV-a na godišnjoj razini u ostalim uslužnim djelatnostima (14,2 posto), poslovanju nekretninama (7,5 posto), financijskim i djelatnostima osiguranja (4,2 posto) te stručnim, znanstvenim, tehničkim, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (4 posto).

S druge strane, građevinarstvo je nastavilo s pozitivnim stopama (rast za 8,8 posto u prvom tromjesečju ove u odnosu na prvi kvartal prošle godine), a na godišnjoj razini rast BDV-a bilježi se i u poljoprivredi šumarstu i ribarstvu (za 5,9 posto), prerađivačkoj industriji (4,1 posto), djelanosti informacija i komunikacija (4 posto) te djelatnosti javne uprave i obrane, obrazovanja djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (2 posto).