Budući da je velik dio gospodarstva eurozone na proljeće bio blokiran mjerama zatvaranja, kompanije su požurile koristiti krizne kredite, a banke su udovoljavale toj potražnji zahvaljujući nizu mjera, poput državnih jamstava i ECB-ovog jeftinog novca.

Krediti kompanijama u 19-članoj eurozoni porasli su u srpnju na godišnjoj razini 7,0 posto, tek nešto slabije nego u lipnju kada su uvećani 7,1 posto. Srpanjska stopa rasta blizu je najviše razine od 2009. godine, kada je blok doživio najgoru recesiju u povijesti.

Rast kredita kućanstvima zadržao se pak na tri posto, četvrti mjesec zaredom, budući da su programi očuvanja radnih mjesta zakočili nezaposlenost i ograničili pad prihoda kućanstava.

Ponuda gotovine, iskazana pokazateljem novčane mase M3, porasla je u srpnju na 10,2 posto, s lipanjskih 9,2 posto.

Dok je u prošlosti rast tog pokazatelja ukazivao moguće promjene u poslovnoj aktivnosti, u posljednje vrijeme najvećim dijelom odražava ECB-ovo tiskanje svježeg novca, koje je u ovoj godini dosegnulo rekordne razine, tumači Reuters.