Ekonomisti su na skupu Hrvatskog novčarskog tržišta ponudili razna objašnjenja uloge banaka u recesiji, bankari HNB-a upozoravaju na nužnost održavanja stabilnosti, dok ekonomisti s Ekonomskog fakulteta upozoravaju na prociklično djelovanje banaka.

Budući da su likvidne i raspolažu s oko 180 milijardi kuna štednje građana, od domaćih se poslovnih banaka već dulje vrijeme očekuje da novim kreditiranjem potaknu gospodarski rast, piše novi list.

No, sudeći prema zaključcima s jednog od panela prošlotjedne konferencije Hrvatsko novčano tržište, onog koji se bavio upravo pitanjem kredita i gospodarskog rasta, čini se da ćemo se još načekati dok banke postanu okidač koji će nas izvući iz krize.

Naime, i prisutni ekonomisti poslovnih banaka i predstavnici središnje banke zaključili su kako bi rast BDP-a trebao prethoditi kreditnom rastu, a ne obratno. Otprilike, loša situacija u gospodarstvu negativno utječi na očekivanja potrošača, oni se razdužuju, što smanjuje potražnju, koju opet trebaju investitori i poduzetnici da bi im se isplatilo ulagati pa se i oni razdužuju, i tako ukrug.

Viši savjetnik u Uredu guvernera Hrvatske narodne banke, Ante Žigman primijetio je da se kada govorimo o tome ide li prije rast BDP-a ili rast kredita, nalazimo u svojevrsnom začaranom krugu. Smatra da je pad profita banke naveo na razduživanje, one se dijelom okreću prema drugim tržištima, što izaziva pad kreditne aktivnosti i ponovo pad BDP-a.

Viceguverner HNB-a Damir Odak kazao je da najveći doprinos financijski sektor danas može dati upravo kroz održavanje financijske stabilnosti jer bi korist bila puno manja od štete koju bismo imali da do narušavanja te stabilnosti dođe.

Drago Jakovčević, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, kaže da je dokazano da se banke svugdje, ne samo kod nas, nego i u Europi i Americi, ponašaju prociklično, i na taj način produbljuju krizu jer se suzdržavaju od kredita u vrijeme recesije.

Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta ističe da su poslovni i kreditni ciklusi sinhronizirani, ali kako u godinama ekspanzije kreditni ciklus doživljava daleko veći uzlet nego realna ekonomija, nastupom krize bankovni sektor postaje previše izložen rizicima te posustaje u kreditnoj aktivnosti upravo onda kada je ona najpotrebnija.