Uz mjesečni pad od 352 milijuna kuna ili 0,3 posto, ukupni krediti stanovništvu su u odnosu na lanjski kolovoz niži za 8,4 milijarde kuna ili 6,7 posto.

Tijekom prvih osam mjeseci nastavak razduživanja sektora stanovništva rezultirao je razinom kredita koja je za 7,3 milijarde kuna ili 5,9 posto niža u odnosu na kraj prošle godine, navode analitičari RBA u petak u osvrtu na podatke HNB-a.

"Potonje je snažno podržano učincima CHF konverzije, na što upućuju i podaci o kretanju stambenih kredita, koji ujedno čine najveći udio u ukupnim kreditima stanovništvu, 44 posto", ističu analitičari RBA.

Ti su krediti na kraju kolovoza iznosili 52,1 milijardu kuna, što je za 113 milijuna kuna ili 0,2 posto manje nego mjesec dana prije, dok je taj iznos na godišnjoj razini zamjetno niži, za gotovo 8 milijardi kuna ili 13,2 posto.

"Kao posljedica CHF konverzije, od konca prošle godine prisutan je snažan trend rastućeg udjela stambenih kredita vezanih uz euro, dok istovremeno krediti vezani za švicarski franak bilježe snažan pad", ističu analitičari RBA.

Tako su krajem kolovoza ukupni stambeni VK krediti vezani za euro iznosili 41,4 milijarde kuna, što je za 7,3 milijarde kuna ili 21,3 posto više nego u istom mjesecu lani.

Stambeni VK krediti stanovništvu indeksirani za švicarski franak krajem kolovoza spustili su se na 1,6 milijardi kuna, što je 19,3 milijarde kuna ili 92 posto manje u odnosu na isti mjesec lani.

"Obzirom da u valutnoj strukturi kredita stanovništvu dominiraju devizni krediti, uključujući i one s valutnom klauzulom, čineći udio od preko 60 posto, jačanje kune u odnosu na euro i franak za 0,9, odnosno 1,7 posto godišnje dodatno je utjecalo na pad kredita iskazanih u domaćoj valuti", ističu analitičari RBA.

Što se tiče distribucije kredita prema namjeni, na godišnjoj se razini bilježi pad svih vrsta kredita - potrošačkih, stambenih, hipotekarnih, kredita za automobile, kredita po kreditnim karticama te prekoračenjima po transakcijskim računima, s izuzetkom gotovinskih nenamjenskih kredita, navodi se u analizi.

"Do kraja godine ne očekujemo značajnije promjene u ukupnoj kreditnoj potražnji u sektoru stanovništva, pri čemu valja naglasiti da je oporavak kreditiranja prvenstveno uvjetovan poboljšanjima na tržištu rada i održivim gospodarskim rastom u srednjem roku", zaključuju analitičari RBA.