Nakon što je HUB-ova analiza bankarskog poslovanja pokazala da su plasmani stanovništvu na mjesečnoj razini pali prvi put od kraja 2014., za 0,2%, iz te su institucije poručili da je kretanje kredita u privatnom sektoru u očitom neskladu s podacima o oporavku gospodarstva. Istodobno, plasmani države rasli su 7%, gospodarstva 3%, a ukupni su plasmani kreditnih institucija posljednjih mjeseci u prosjeku bili niži za oko 1%. Bilježi se blagi rast stambenih kredita, što je efekt aprecijacije franka. Dok 11 europskih zemalja bilježi rast kredita poduzećima u srpnju 2015. u odnosu na isti mjesec lani, Hrvatska je po godišnjoj stopi smanjenja kredita tvrtkama četvrta u Europi.

Efektivne kamate na stambene kredite u srpnju su u Hrvatskoj iznosile prosječnih 5,6% i bile iznad najskupljih u eurozoni, a među članicama EU koje nisu uvele euro, veće su samo u Mađarskoj i Bugarskoj. Kod kratkoročnih kredita poduzećima, s prosječnom kamatom od 4,3%, na gornjem smo rubu intervala eurozone, ali i ostalih članica EU, dok su kamate na dugoročne kredite tvrtkama (4,5%) niže nego na Cipru i u V. Britaniji, a među državama koje još nisu uvele euro jeftinije su samo Poljska, Češka i Mađarska.

Stopa rasta depozita iznosi 3% i pala je u odnosu na početak godine, a depoziti stanovništva 2% su veći na godišnjoj razini i usporavaju. I dalje smo među najviše kapitaliziranim zemljama EU (adekvatnost 22,3%), no u drugom kvartalu lagano je rastao udio loših kredita (17,3%), i to zbog pogoršanja kod poduzeća, dok je kod stanovništva loš trend zaustavljen.