Hrvatski građani imaju u bankama više od 22,6 milijardi kuna stambenih kredita vezanih za švicarski franak, što je 38,4 posto od ukupnih stambenih kredita stanovništva koji su po podacima Hrvatske narodne banke krajem ožujka ove godine iznosili malo manje od 59 milijardi kuna.

Ove brojke očito govore o razmjerima značaja presude zagrebačkog Trgovačkog suda koja ide u korist korisnika stambenih kredita u 'švicarcima' opterećenih velikim povećanjima kreditnih rata pod utjecajem rasta tečaja franka i promjena kamatnih stopa.

To je utjecalo i na porast tzv. loših kredita, pa je tako udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih stambenih kredita vezanih uz švicarski franak krajem ožujka ove godine iznosio blizu 10 posto.

Računica na primjeru ne previše velikog kredita vezanog uz švicarski franak iz 2006. godine pokazuje da je uslijed porasta tečaja i kamatnih stopa rata kredita povećana za više od 40 posto. Iz grube računice proizlazi da su tako povećane rate za samo dvije i pol godine 'pojale' čitav godišnji iznos otplate kredita po uvjetima iz razdoblja kada je sklopljen ugovor.

Pokazuje to stvarni primjer kredita zaključenog kod jedne velike banke u rujnu 2006. u umjerenom iznosu od 66.400 švicarskih franaka (ili oko 42.000 eura) na rok od 11 godina, koji je startao sa kamatnom stopom od 4,55 posto.

Prva rata tog kredita od 640,30 franaka, po tadašnjem srednjem tečaju franka (po tečajnoj listi HNB-a) od 4,64 posto, iznosila je oko 2.980 kuna, da bi u međuvremenu narasla na oko, a povremeno i na više od 4.200 kuna. Naravno, kada je riječ o uobičajenijim većim iznosima stambenih kredita i dužim otplatama od ovog to znači i srazmjerno povećanje opterećenja.

Banka je u međuvremenu pet puta mijenjala kamatne stope - dva puta ih (više) povećavala, a tri puta (manje) smanjivala. Povećana je za 1,75 postotnih bodova, a potom smanjena za 0,85 postotnih bodova.

Prva promjena sa 4,55 na 5,55 posto nastupila je u već kolovoz 2007., no tada kod tečaja nije bilo bitnih promjena pa se i rata u kunama nije osjetnije mijenjala (iznosila je 670,94 franka).

No već u veljači 2008. kamatna je stopa povećana na 6,30 posto pa je rata skočila na 693,42 franka. Kamatna stopa od 6,30 posto bila je na snazi više od dvije godine, a u međuvremenu se povećao i tečaj, pa je rata porasla i na više od 3.800 kuna. Potom u studenom 2010. slijedi smanjenje kamatne stope na 5,95 posto, ali je već krajem te godine srednji tečaj franka dostigao 6 kuna, pa je i rata od 685,61 franka prešla iznos od četiri tisuće kuna.

U svibnju 2011. kamatna je stopa smanjena za 0,25 postotnih bodova, na 5,70 posto. Međutim, u prvoj dekadi kolovoza te godine tečaj franka probio se i iznad 7 kuna, da bi na na kraju tog mjeseca srednji tečaj švicarca (po tečajnici HNB-a) iznosio 6,33 kune (ili oko 37 posto više od prvobitnog) pa je i rata (od 680,42 franka) preskočila 4.300 kuna.

Zadnje je smanjenje kamatne stope uslijedilo u prosincu 2011. na 5,45 posto (što je 0,9 postotnih bodova više od prvobitne) rata se u francima spustila na 675,45 franaka, što je (uz tečaj od oko ili nešto izdan 6,2 kune) iznosilo oko 4.200 kuna. Zadnja plaćena rata na kraju lipnja ove godine iznosila je pak oko 4.100 kuna ili oko 1.150 kuna više od prve.