Tečaj eura od 7,37 kuna najviši je od 8. svibnja 2009., pokazala je posljednja lista HNB-a od petka. Na međubankarskom je tržištu euro već na 7,375 i približava se cijeni od 7,38, a vrlo brzo bi mogao dostići i 7,4 kune. Na razini kućnih budžeta to znači da je rata kredita od 500 eura sada 45 kuna skuplja nego prije godinu dana. Na makro razini, otplata vanjskog duga u 2011. godini, koja iznosi 10,62 milijarde eura, prema ovom bi tečaju bila 850 milijuna kuna skuplja nego prema onom od 13. studenoga lani.

Euro je uzletio upravo u tjednu uoči izglasavanja državnog proračuna za 2011., za koji je SDP na subotnjoj konferenciji za novinare u Rijeci rekao da ugrožava tečaj kune! Euro je uzletio u tjednu kad je hrvatskoj javnosti stigla poruka guvernera Europske središnje banke Jeana-Claudea Tricheta da uz rast troškova rada i fiskalnog deficita, u kombinaciji sa stabilnim tečajem, Hrvatska ide prema katastrofi. Pri tome ne treba mijenjati tečaj, odmah je dodao Trichet, a prenio Rohatinski, jer bi se rušenjem tečaja srušio financijski sustav.

Rohatinski je bio jasan: Ne mogu se povećati jedinični troškovi rada, ne mogu se povećavati porezi i ne može se povećavati deficit jer se time otvaraju škare između rastućih troškova i stabilnog tečaja. Bio je to do sada najjači pritisak na Vladu da, premda tvrdi da ne može, smanji troškove proračuna. Guverner je svoj pritisak započeo još na šibenskoj konferenciji Zagrebačke burze kad je sve šokirao izjavom da nam je u jednom trenutku prijetio moratorij na vanjske obveze, prije svega državne. HNB je tada olabavio obvezne rezerve bankama i oslobodio oko 5 milijardi kuna koje su završile kod države. No, HNB to više neće činiti, a niti banke nisu više sklone kreditiranju državne potrošnje.

Bankovni analitičari ovaj rast tečaja još ne smatraju znakom za uzbunu, ali pozivaju na oprez. Na tečaj će nagodinu utjecati i blago povećanje deficita platne bilance jer je trend rasta izvoza neodrživ, a uvoz će rasti kad se stabilizira osobna potrošnja. Porast će cijene energije i hrane pod utjecajem svjetskih trendova, a imamo i veće troškove servisiranja vanjskog duga, nabraja Zdeslav Šantić iz SG-a Splitske banke.

Deficit ćemo imati samo zbog vraćanja duga
Stavko Linić, saborski zastupnik SDP-a, strahuje da će Hrvatska nagodinu imati velikih problema s vraćanjem duga jer u proračunu nema investicija koje bi pokrenule ekonomiju. Linić još nije vidio proračun, no prema informacijama koje ima, Vlada je smanjila ulaganja pa neće biti niti novca iz EU fondova za projekte koje smo s njima trebali financirati pola-pola.

Deficit će ovaj put biti korišten samo za otplatu dugova i pokriće troškova, kaže Linić. Dok nema proračuna, svi iščitavaju trogodišnje fiskalne projekcije, u kojima sljedeće godine financijski rashodi (dakle plaćanje kamata) rastu 1,16 milijardi kuna. Vlada je najavila da će proračun predstaviti na svojoj današnjoj sjednici, a u Sabor ga šalje odmah, tako da rasprava može početi već u utorak.