Javni dug Hrvatske po metodologiji ESA 2010 krajem studenoga 2020. godine dosegnuo je 327,8 milijardi kuna, što je 35,3 milijarde kuna više nego na kraju 2019. godine, dok je njegov udjel u BDP-u narastao na 88,6 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Prema najnovijim HNB-ovim podacima, uz mjesečni porast od 0,6 posto, javni dug je krajem studenog prošle godine u odnosu na kraj 2019. godine bio veći za 35,3 milijarde kuna odnosno 12,1 posto, popevši se na 327,8 milijardi kuna, navedeno je u analizi Raiffeisen banke (RBA).

Udio javnog duga u BDP-u iznosio je krajem studenoga 88,6 posto, što predstavlja porast od 15,3 postotna boda u odnosu na kraj 2019. godine.

"Snažan rast javnog duga u prvih jedanaest mjeseci 2020. rezultat je odgovora na krizu uzrokovanu pandemijom koja je uslijed zastoja velikog dijela gospodarskih djelatnosti smanjila proračunske prihode i time povećala državne potrebe za financiranjem proračunskog manjka. Dodatno, otvorila se i nužnost financiranja gospodarskih mjera za ublažavanje krize u sklopu Vladinih mjera potpora za očuvanje zaposlenosti. Naposljetku, porast omjera duga i BDP-a rezultat je i snažnog pada gospodarstva u prošloj godini"; ocijenili su analitičari RBA-a.

Prema strukturi, a usporedbom s krajem 2019., rast javnog duga rezultat je povećanja i unutarnjeg i inozemnog duga, kaže se u analizi.

Uz povećanje na svim stavkama, unutarnji dug opće države krajem studenog iznosio je 218,2 milijarde kuna, što je povećanje od 21 milijarde kuna ili 10,6 posto u odnosu na kraj 2019. godine, a najvećim je dijelom posljedica porasta unutarnjeg duga središnje države, koji u ukupnom unutarnjem dugu čini 97 posto.

S druge strane, napisali su analitičari, vanjska komponenta krajem studenoga bila je na razini od 109,6 milijardi kuna, što je 14,4 milijarde kuna ili 15,1 posto više u odnosu na kraj 2019. godine. Pritom je vanjski dug također u najvećem dijelu rezultat porasta inozemnog duga središnje države, na koji se odnosi visokih 99,7 posto ukupnog inozemnog duga.

U 2021. smanjenje omjera javnog duga i BDP-a na razinu ispod 85 posto

Prema projekcijama analitičara RBA, u ovoj godini potrebe za financiranjem proračunskog manjka i financijskih obveza koje dospijevaju iznose oko 17 posto BDP-a.

Uz očekivani proračunski manjak od tri posto BDP-a, naveli su iz RBA, krajem ovog mjeseca dospijeva 1,5 milijarde dolara euroobveznice.

Stoga je Ministarstvo financija, očekivano, tijekom prošlog tjedna još jedanput iskoristilo povoljne uvjete financiranja na međunarodnom tržištu kapitala i uspješno realiziralo izdanje dvije milijarde eura kroz dvije tranše euroobveznica. Uz snažnu potražnju investitora koja je bila 3,2 puta viša od nominalnog izdanja izdano je milijardu eura euroobveznica dospijeća 2033. (prinos do dospijeća 1,257 posto) i milijardu eura dvadesetogodišnjih vrijednosnica uz prinos od 1,788 posto, podsjetili su iz RBA-a.

Time je krivulja prinosa hrvatskih euroobveznica produžena do 2041. godine, što je najdulji rok u povijesti Hrvatske na međunarodnom tržištu kapitala. Uz refinanciranje euroobveznica na dospijeću preostali iznos izdanja, prema navodima Ministarstva financija, iskoristit će se za opće proračunske svrhe, dodali su.

Iz RBA apostrofiraju i da u srpnju slijedi dospijeće šest milijardi kuna domaće obveznice. Uz obveze po domaćim i inozemnim kreditima, od oko 11 milijardi kuna, u 2021. je na dospijeću i gotovo 23 milijarde kuna trezorskih zapisa koja uključuju i milijardu eura trezorskog zapisa čije je dospijeće u svibnju.

"Dospjele obveze po ′trezorcima′ država će vjerojatno, kao i do sada, namiriti zanavljanjem", procjenjuju iz RBA te dodaju se u drugoj polovici godine očekuje izdanje i na lokalnom obvezničkom tržištu.

Uz sužavanje proračunskog manjka i omjer duga opće države i BDP-a u ovoj bi se godini trebao vratiti na silaznu putanju, smatraju analitičari.

"Iako je Europska komisija početkom tjedna najavila da će i tijekom 2022. na snazi ostati klauzula o odstupanju od proračunskih pravila kojom je u ožujku 2020. odobrila punu fleksibilnost Pakta o stabilnosti i rastu (mastriški kriteriji) Ministarstvo financija planira zadovoljiti kriterije u pogledu proračunskog manjka već u ovoj godini. Pod pretpostavkom ostvarenja projiciranog oporavka na kraju 2021. očekujemo smanjenje omjera javnog duga i BDP- a na razinu ispod 85 posto"; zaključili su iz RBA.