Ministarstvo financija objavilo je podatke o stanju javnog duga Republike Hrvatske na kraju srpnja ove godine. Ukupan dug konsolidirane opće države koji uključuje dug središnje države, izvanproračunskih fondova te lokalne države iznosio je 176,5 milijardi kuna, što je rast od 4,4 milijarde kuna u odnosu na lipanj.

Najveći dio tog rasta odnosi se na unutarnju komponentu duga središnje države (4,4 milijardi kuna), što je vjerojatno prije svega rezultat izdanja obveznice na domaćem tržištu tijekom srpnja. Inozemna komponenta javnog smanjena je u odnosu na lipanj za 20,9 mil. kuna uslijed smanjenja inozemnog duga središnje i lokalne države. U odnosu na kraj prošle godine, dug opće države porastao je za 20,5 milijardi kuna, odnosno za 13,1 posto.

Javni dug središnje države na kraju je srpnja iznosio 166,8 mlrd. kuna, što je za 4,7 milijardi kuna više nego na kraju lipnja. Dug izvanproračunskih fondova u srpnju smanjen je za 107,1 milijuna kuna te je iznosio nešto manje od 8 milijardi kuna. Dug lokalne države, kao najmanja stavka ukupnog javnog duga iznosio je na kraju promatranog mjeseca 1,7 milijardi kuna, što je za 140 milijuna kuna manje na mjesečnoj razini.

Prema podacima Ministarstva financija udio javnog duga konsolidirane opće države porastao je u tijekom srpnja te iznosi 51,9% BDP-a, no pridodaju li se tome državna jamstva kao potencijalne obveze, udio u BDP-u se penje iznad 60 posto. Ukupna jamstva Republike Hrvatske smanjena su za 81,8 milijuna kuna te u odnosu na lipanj 2012. iznose 38,9 milijardi kuna. Od toga, 24,6 milijardi kuna iznosila su inozemna jamstva.

Do kraja godine dug opće države (središnja i lokalna država) mogao bi s uključenim jamstvima dosegnuti razine oko 65% BDP-a.