Krajem prosinca prošle godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 159.845 nezaposlenih osoba, što je za 28.092 osobe ili 21,3 posto više nego u prosincu 2019. godine, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci HZZ-a.

Broj nezaposlenih porastao je i na mjesečnoj razini, pa je tako u prosincu bilo 3.295 osoba ili 2,1 posto više nezaposlenih nego u studenom.

Dnevni podaci s internetske stranice HZZ-a pokazuju da broj nezaposlenih i u siječnju raste - trenutno je na Zavodu 161.768 nezaposlenih, što je 1.923 osoba više nego krajem prosinca. Na HZZ-u su trenutno objavljena 5.459 slobodna radna mjesta.

U prosincu na godišnjoj razini broj nezaposlenih i nadalje bilježi rast za više od 20 posto, ali je taj rast usporio na 21,3 posto u odnosu na 21,9 posto iz studenog.

Po podacima iz mjesečnog izvješća HZZ-a, tijekom lanjskog prosinca u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 15.225 osoba, što je 15 posto manje nego u prosincu 2019. godine.

Pritom je 77,8 posto novoprijavljenih, ili 11.849 osoba, u evidenciju došlo izravno iz radnoga odnosa.

Izravno iz radnog odnosa u prosincu lani najviše je osoba u evidenciju nezaposlenih došlo iz djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, njih 1.761 osoba ili 14,9 posto. Slijede prerađivačka industrija (1.747 osoba ili 14,7 posto), trgovina na veliko i malo (1.730 osoba ili 14,6 posto), obrazovanje (1.154 osobe ili 9,7 posto) te građevinarstvo (949 osoba ili 8 posto).

Po podacima HZZ-a, u evidenciju nezaposlenih je u prosincu lani 2.580 osoba (16,9 posto) ušlo iz neaktivnosti, 504 osobe (3,3 posto) prijavilo se nakon redovitog školovanja, a 292 osobe (1,9 posto ukupno novoprijavljenih) iz drugih poslovnih aktivnosti.

Iz evidencije nezaposlenih u prosincu lani je izašlo 11.930 osoba, što je 18,3 posto manje nego u prosincu 2019. godine. Od toga je zaposleno 9.060 osoba, od čega 7.930 osoba ili 87,5 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je bilo u prerađivačkoj industriji, u kojoj je posao u prosincu našlo 1.122 osobe ili 14,1 posto zaposlenih temeljem radnog odnosa.

U trgovini na veliko i malo je u prosincu na temelju zasnivanja radnog odnosa zaposlena 1.118 osoba (14,1 posto), u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi 892 osobe ili 11,2 posto te u obrazovanju 888 osoba ili 11,2 posto.

Po podacima HZZ-a, u prosincu lani je 1.130 osoba zaposlena na temelju drugih poslovnih aktivnosti (npr. registriranje trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima, i dr.).

Iz evidencije nezaposlenih je u prosincu izašlo 2.870 osoba zbog ostalih zakonskih razloga, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Gledano po županijama, u zapošljavanju su u prosincu predvodili Grad Zagreb (1.263 osobe ili 15,9 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Splitsko-dalmatinska županija (1.102 osobe ili 13,9 posto) te Osječko-baranjska županija (739 osoba ili 9,3 posto).

No, istodobno je i najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen u Splitsko-dalmatinskoj županiji (28.817 ili 18 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (20.287 ili 12,7 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (17.937 ili 11,2 posto%), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (2.066 ili 1,3 posto).

Po podacima HZZ-a, u prosincu lani je 35.388 osoba ili 22,1 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristilo je novčanu naknadu. Broj korisnika novčaneaknade na godišnjoj je razini povećan za 0,2 posto ili 59 osoba.

HZZ je i u prosincu nastavio provoditi mjere za potporu za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom, ali prema izmijenjenim uvjetima. Tijekom prosinca lani potporama za očuvanje radnih mjesta za mjesec studeni obuhvaćeno je 96.179 radnika kod 25.493 poslodavca, podaci su iz HZZ-a.