Krajem ožujka u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirane su 125.604 nezaposlene osobe, što je na mjesečnoj razini smanjenje za 3,7 posto, a na godišnjoj za 19,3 posto, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podatci HZZ-a.

Ožujak je drugi mjesec zaredom u kojem se nastavlja pad broja nezaposlenih na mjesečnoj razini i u odnosu na veljaču na Zavodu ih je 4.849 manje.

Dnevni podatci HZZ-a pokazuju da će, pod utjecajem i sezonskih kretanja na hrvatskom tržištu rada s obzirom na potrebe turističkog sektora, pad broja nezaposlenih biti nastavljen i u travnju. Naime, trenutno je na Zavodu registrirano 122.139 nezaposlenih, što je 3.465 osoba manje nego krajem ožujka. Na HZZ-u su trenutno objavljena 23.702 slobodna radna mjesta.

Statistika HZZ-a pokazuje da je na godišnjoj razini broj registriranih nezaposlenih smanjen za 29.984 osobe.

Tijekom ožujka ove godine u evidenciju nezaposlenih novoprijavljena je ukupno 13.181 osoba, što je za 0,3 posto manje nego u ožujku lani.

Pritom je 68,3 posto novoprijavljenih ili 8.999 osoba na Zavod došla izravno iz radnog odnosa.

U ožujku je izravno iz radnog odnosa najviše osoba došlo iz prerađivačke industrije - 1.285 osoba (14,3 posto), potom trgovine na veliko i malo 1.250 osoba (13,9 posto), pružanja smještaja, priprema i usluživanje hrane 1.044 osobe (11,6 posto), ostalih uslužnih djelatnosti 751 osoba (8,3 posto) te građevinarstva 716 osoba (8 posto).

U evidenciju nezaposlenih u ožujku je 3.807 osoba (28,9 posto novoprijavljeni) došlo iz neaktivnosti, 358 osoba (2,7 posto) iz redovitog školovanja, a 17 osoba (0,1 posto) iz drugih poslovnih aktivnosti.

Po podatcima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih u ožujku je izašlo 18.030 osoba, što je 9,9 posto manje njih nego u ožujku 2021. godine.

Od toga su zaposlene 13.582 osobe, i to 12.756 osoba (ili 93,9 posto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa, a 826 osoba (ili 6,1 posto) na temelju drugih poslovnih aktivnosti (ostvarivanje mjesečnog primitka odnosno dohotka od druge samostalne djelatnosti većega od prosječno isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, registriranje trgovačkog društva, obrta, prijava na poljoprivredno osiguranje, zapošljavanje prema posebnim propisima, i dr.).

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je bilo u djelatnosti pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane - 2.823 osobe ili 22,1 posto zaposlenih na temelju radnog odnosa.

Slijede prerađivačka industrija u kojoj je u ožujku 1.914 osoba (15 posto) zaposleno temeljem radnog odnosa, potom trgovina na veliko i malo s 1.763 osobe (13,8 posto), obrazovanje 1.043 osobe (8,2 posto) te građevinarstvo 967 osoba (7,6 posto zaposlenih temeljem radnog odnosa).

U ožujku ove godine je 4.448 osoba izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno Zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Među županijama u zapošljavanju su predvodile Splitsko-dalmatinska županija (1.938 osoba ili 15,2 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Grad Zagreb (1.278 osoba ili 10 posto) te Osječko-baranjska županija (1.209 osoba ili 9,5 posto).

To su ujedno i županije s najvećim aposlutnim brojevima registriranih nezaposlenih. Tako je najviše nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji (23.803 ili 19 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), a slijede Osječko-baranjska županija (15.369 ili 12,2 posto) i Grad Zagreb (14.225 ili 11,3 posto).

Najmanje je nezaposlenih krajem ožujka bilo u Ličko-senjskoj (1.621 osoba ili 1,3 posto od ukupnog broja nezaposlenih u Hrvatskoj), Koprivničko-križevačkoj (1.871 osoba ili 1,5 posto) te Međimurskoj županiji (1.890 osoba ili 1,5 posto).

Po podatcima HZZ-a svaka peta nezaposlena osoba u ožujku je koristila novčanu naknadu. Naime, u ožujku je 26.015 osoba ili 20,7 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristilo novčanu naknadu.