Argentina je u razdoblju od 2003. do 2011. imala ubrzani gospodarski rast od 7,1 posto, zahvaljujući uspješnim potezima predsjednice Cristine Fernandez de Kirchner i njenog prethodnika Néstora Carlosa Kirchner Ostoića, koji su zemlju izveli iz ekonomskog ponora, poslije njenog prevelikog zaduživanja i devalvacije valute 2002, piše AP.

Ključ tog oporavka bilo je odbijanje supružnika Kirchner da u potpunosti isplate dugove međunarodnim kreditorima. Taj potez je narušio ugled Argentine među brojnim investitorima, ali je omogućio državi trošenje milijardi na obnovu domaće ekonomije.

Vlada je novac ulila u subvencije za industriju, projekte javnih radova, velikodušne socijalne isplate i druge popularne programe stimuliranja, poznate kao "Kirchner model".

Predsjednica Kirchner je ponosna na uzastopne godine gospodarskog rasta i zahtjeva da Sjedinjene Američke Države i Europa izvuku pouke iz argentinskog primjera, umjesto da nameću stroge mjere štednje koje do sada nisu uspjele dovesti do oporavka u posrnulim ekonomijama.

Kirchner priznaje da se dobra vremena primiču kraju, a za to krivi probleme vezane za globalnu ekonomiju.

"Mi ne funkcioniramo izvan svijeta. Imamo problem zbog pritiska iz svijeta," rekla je Kirchner i dodala: "Naš današnji fokus su investicije, koje su ključne za preživljavanje nadolazeće situacije."

Mnogi faktori u ovom trenutku utječu na usporavanje argentinskog gospodarstva. Argentinska poljoprivreda je najveća na svijetu, a proizvodnja je u značajnoj mjeri smanjena zbog malih količina padalina tijekom posljednje sezone žetve.

Industrijska proizvodnja je također smanjena unatoč visokoj inozemnoj potražnji, jer protekcionističke mjere Argentini otežavaju da dođe do pojedinih dijelova za pametne telefone, hladnjake ili automobile.

Sektor građevine je obično glavni pokretač gospodarstva, a Argentina se nekretninama okreće kako bi svoje bogatstvo zaštitilaod inflacije. Međutim, novi projekti su značajno usporili zbog ovogodišnjeg pada prodaje od 15 posto, i to najviše zbog valutne kontrole koju je uvela vlada da bi spriječila odljev kapitala.

Argentina posjeduje i velike rezerve nafte i prirodnog plina, ali proizvodnja ne uspijeva održati korak s ekonomskim rastom.

Vlada je tek nedavno počela uklanjati neke od cjenovnih kontrola koje je uvela prije gotovo deset godina. Jeftina energija omogućila je argentinskim kompanijama veliku prednost, ali je odvratila španjolski Repsol i druge vodeće naftne kompanije od vađenja nafte i plina, jer bi ju morali prodavati uz gubitke.

Vladino preuzimanje Repsolovog većinskog udjela u argentinskom YPF-u stvara mogućnost veće domaće proizvodnje, ali su za ostvarivanje toga potrebna značajna ulaganja.