HFP će u kolovozu izraditi prijedlog plana privatizacije državnih vlasničkih udjela u 484 tvrtke, a u rujnu će započeti i prodaja u više fazaN Kosorici barem 1,7 milijardi kuna u proračun od Podravke i Končara.
PN Država bi prodajom kvalificiranih udjela iznad 25 posto u velikim kompanijama poput Podravke i Končara strateškim ulagačima mogla uprihoditi dobru svotu za krpanje proračunskih minusa, no na zaradu od prodaje manjinskih udjela putem Zagrebačke burze čekat će malo dulje.

Prodajom udjela u pojedinim dioničkim društvima, država bi mogla dobro zaraditi, no interes kupaca uglavnom bi bio orijentiran na velike stabilne kompanije s ponuđenim udjelima većim od 25 posto. Naime, oko 200 kompanija u kojima država ima manje od 25 posto vlasništva kupce bi moglo tražiti malo dulje. Najviše interesa mogle bi ipak pronaći tvrtke poput Končara i Podravke, na čijoj bi prodaji država mogla zaraditi i nekoliko stotina milijuna kuna. Velike i vrijedne udjele država ima i u Tisku, Dubrovačkom primorju, Zvijezdi, Jamnici, Kutjevu te u Atlantskoj i Mediteranskoj plovidbi.

Ide vlasništvo DAB-a, HZZ-a…
“Sukladno planu gospodarskog oporavka, HFP je u suradnji s Ministarstvom gospodarstva Vladi dostavio popis društava za moguću privatizaciju, odnosno pregled raspoloživa portfelja s ukupno 484 tvrtke, među kojima su primjerice Končar i Podravka. Taj je popis podloga za izradu prijedloga plana privatizacije koji ćemo s precizno određenim fazama završiti do kraja kolovoza, kako bismo s prodajom mogli početi u rujnu“, potvrdio nam je Vedran Duvnjak, predsjednik HFP-a.

Na popisu za eventualnu prodaju nije samo portfelj Fonda za privatizaciju, već i dionice i udjeli koje država ima kroz HZMO, HZZO, HZZ i DAB, kojima HFP upravlja temeljem ugovora sklopljenog s tim institucijama. Prodavat će se i dionice i udjeli u vlasništvu Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, s kojim HFP uskoro potpisuje isti takav ugovor.

Duvnjak napominje da samo dio tih tvrtki kotira na burzi, te je njihovu tržišnu vrijednost lako izračunati. Kod ostalih je poznata samo nominalna vrijednost, što ne znači da će se po nominali i prodavati. „Ne želimo prodavati tvrtke po nerealno visokoj ili pak preniskoj cijeni, već ćemo se poslužiti novim Pravilnikom za utvrđivanje početne cijene za dionice i poslovne udjele, koji će uskoro biti odobren“, najavio je predsjednik HFP-a.

Nije baš pravi čas
Žarko Buzuk, portfolio menadžer i član Uprave OTP Investa, misli pak da bi se za najveće i uspješne kompanije poput Končara ili Podravke kupci sigurno našli, a poprilično je siguran da bi se našao i velik broj kupaca za ostale tvrtke. „Končar i Podravka ipak su stabilne privatne tvrtke koje znaju kamo idu. Tržište prepoznaje situaciju u kojoj se prodavatelju žuri, što je dobro za kupce. Što se vremena prodaje tiče, najpovoljniji je trenutak za prodaju bila 2007. godina, a sadašnji je trenutak neutralan. Naime, cijene ipak nisu preniske, a da se malo pričeka globalni oporavak, bile bi sigurno puno veće, što bi bolje odgovaralo državi. S prodajom bi najbolje bilo pričekati još nekoliko kvartala nakon zamaha globalnog oporavka, koji će pozitivno utjecati na valuaciju domaćih dionica“, kaže Buzuk.

Maja Bešević, analitičarka Abacus brokera, smatra da će biti zaiteresiranih ulagača, s ozbirom na to da će ulazne cijene biti atraktivne. „Prodaja udjela pojačat će aktivnosti na tržištu kapitala, ali mislim da nije pravo vrijeme za prodaju udjela s obzirom na recesijsko stanje ekonomije i činjenicu da neće država neće dobiti onoliko novca koliko bi primjerice dobila prije nekoliko godina. S druge je strane očito da je problem prihodovne strane natjerao Vladu na takve poteze“, kaže Bešević.