FONDOVI INFO 0800 600 700

Vijesti

Koristi vidljive kroz ekonomske i fiskalne pokazatelje, dodatni napori potrebni u korištenju fondova

NAJČITANIJE

FONDOVI

TRŽIŠTE KAPITALA

EKONOMIJA

KOMPANIJE

5 GODINA U EU Objavljeno: 29.06.2018

Koristi vidljive kroz ekonomske i fiskalne pokazatelje, dodatni napori potrebni u korištenju fondova

Hrvatska je u proteklih pet godina članstva u EU ostvarila ekonomske koristi, vidljive kroz ekonomske i fiskalne pokazatelje, a dodatne napore treba poduzeti u korištenju EU fondova, s obzirom da je do kraja svibnja od 10,7 milijardi eura koje su joj na raspolaganju ugovorila 45 posto, a trebala bi ubrzati i strukturnu prilagodbu, navode iz domaćih poslovnih udruženja.

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je ostvarila jedan od svojih glavnih vanjskopolitičkih ciljeva te postala i formalno-pravno dio zajedničkog jedinstvenog europskog tržišta i sljedbenik pravne stečevine EU, ističu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Najveći utjecaj članstva, kako navode, u posljednjih pet godina svakako se ogleda u gospodarstvu koje je od otvaranja granica, uklanjanja administrativnih i necarinskih prepreka slobodnoj trgovini ostvarilo velike uštede poslovanja, ali se suočilo i s jačom konkurencijom iz ostalih zemalja EU.

Hrvatska je od ulaska u EU povećala izvoz za 56 posto, s time da je izvoz u zemlje EU veći za 70 posto. Iako su i prije ulaska u EU njezine članice bile hrvatski najvažniji izvozni partneri, njihov udio u ukupnom hrvatskom izvozu je s 59 posto povećan na 65 posto, a smanjen je udio izvoza u zemlje CEFTA-e i ostale zemlje svijeta, ističu iz Komore.

Navode i kako se osim slobode kretanja roba, usluga, kapitala i rada, korist od članstva vidi i kroz mogućnost korištenja fondova EU kako bi se ojačala konkurentnost gospodarstva te potaknuo ravnomjeran razvoj hrvatskih regija.

Hrvatskoj je članstvom u EU na raspolaganje stavljeno 10,7 milijardi eura bespovratnih sredstava kroz europske strukturne i investicijske fondove, ističu iz HGK te navode kako je prema posljednjim podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, zaključno sa 31. svibnja ove godine, ugovoreno ukupno 4,8 milijardi eura projekata, što je 45 posto ukupne alokacije, dok je krajnjim korisnicima isplaćeno 8 posto ukupne alokacije.

Obzirom da je najveći broj poziva objavljen prethodne godine, tijekom ove godine slijede dodatna ugovaranja, a samim time i povećanje isplate korisnicima, navode iz HGK napominjući kako će veliki projekti poput Pelješkog mosta zasigurno dodatno povećati iskorištenost EU sredstava za financijsku perspektivu 2014-2020.

"U pet godina članstva u EU poduzetnici su iskazali veliki interes za financiranje vlastitih poduzetničkih projekata sredstvima EU fondova. No, na tom putu manjak informacija i složenost procedura najčešći su prepreke na koje upozoravaju upravo poduzetnici", ističu iz HGK.

Majetić: Ulazak u EU prilika za razvoj gospodarstva

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić izjavio je za Hinu kako je HUP od samog početka pregovora pristupanja EU, kao i sam ulazak u EU, smatrao jednim od ključnih preduvjeta i prillika razvoja hrvatskog gospodarstva.

"Prilika sudjelovanja u jedinstvenom tržištu s više od 500 milijuna ljudi predstavlja izuzetnu priliku za hrvatsko gospodarstvo. Ako se tu dodaju sredstva EU-a koja nam u našim planovima trebaju dati dodatni poticaj i pristup jeftinim i bespovratnim sredstvima, onda su koristi jasne i nedvojbene", istaknuo je Majetić.

"Ako samo danas pogledate poluge našeg gospodarskog rasta, najvećim djelom se nalaze u izvozu u EU zemlje, gdje nam je pristup tim tržištima, upravo radi EU-a, konkurentniji i jednostavniji", kazao je.

Napominje i da kada se sve prilike i mogućnosti stave u perspektivu s našim trenutnim gospodarskim i rezultatima privlačenja novca iz EU fondova, onda se svakako mora konstatirati "da smo trebali i mogli bolje iskoristiti EU članstvo do sada".

"Članstvo u EU je prvenstveno sredstvo da Hrvatsko lakše i bolje ostvari svoj strateške planove i bolji život svojih građana. Mnogi su smatrali da je ulazak u EU cilj nakon kojeg će se sve samo događati. Naime, naši problem i zaostajanje za većinom zemalja EU je rezultat naših propusta i otpora da se mijenjamo i provodimo reforme, i tu nam nitko, pa ni EU neće pomoći ako si ne pomognemo sami. EU je tu, dala priliku i novac da tu priliku iskoristimo, sve drugo je na nama", istaknuo je Majetić.

Novotny: Ulazak u punopravno članstvo donio ekonomske koristi, nužno uložiti napor u veće iskorištavanje fondova

Ekonomski analitičar Damir Novotny istaknuo je kako je Hrvatska od ulaska u punopravno članstvo EU počela ostvarivati ekonomske koristi kao i sve druge zemlje članice. Te se koristi, kako je naveo, mogu vidjeti kroz glavne ekonomske pokazatelje - uveden je red u javne financije i ostvarena fiskalna stabilizacija te zaustavljeno je prekomjerno deficitarno financiranje javnih potreba i javnih ulaganja.

Također, navodi, kamatne stope na sve vrste kredita su snažno padale i postupno se približavale nižoj razini kamatnih stopa u eurozoni, domaća poduzeća su se se počela uključivati u jedinstveno tržište i nabavne lance industrije u razvijenim zemljama EU - robni izvoz je u 2017. premašio granicu od 100 milijardi kuna (13 milijardi eura).

Na tržištu rada su se također dogodile promjene, stopa nezaposlenosti je pala, uglavnom zbog utjecaja oporavka tržišta rada susjednih EU zemljama koje "usisavaju" domaće ljudske potencijale. Unutrašnje cijene su se, kao posljedica potpunog otvaranja tržišta nakon ulaska u EU počele ubrzano približavati nižoj razini potrošačkih cijena u zemljama iz EU okruženja ( telekomunikacijske usluge, proizvodi dnevne potrošnje), a interes investitora za ulaganja u Hrvatskoj je počeo rasti nakon ulaska u EU, osobito u sektoru turizma koji je najučinkovitiji domaći sektor.

Hrvatska je, istaknuo je Novotny, također počela s procesom strukturnih prilagodbi, koji je, kako napominje, potrebno u idućim godinama ubrzavati.

Također smatra kako je potrebno nastaviti s privatizacijom državnih poduzeća, dajući usporedbu kako Hrvatska ima oko 1.300 državnih poduzeća, a Slovenija oko 40). Ta bi poduzeća onda mogla privući svježi kapital potreban za investicije u tehnoloških razvoj.

"Niti jedna uspješna zemlja članica EU nema toliko visoko učešće državnih poduzeća u kreiranju BDP-a kao Hrvatska", ističe Novotny, napominjući da domaća poduzeća u vlasništvu države ili para-državna poduzeća, tj. ona u kojima je politički utjecaj značajan, izrazito su neučinkovita, strateški su orijentirana isključivo na domaće tržište i ne stvaraju nova radna mjesta.

"Iskorištavanje mogućnosti koje nude strukturni fondovi EU također je područje u kojem Vlada mora uložiti dodatni napor, osobito u razdoblju 2021-2027. godine. Također je potrebno ubrzati razvoj institucija bez kojih neće biti moguće ostvariti pune koristi od ulaska u EU", kazao je Novotny.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina
Ključne riječi:
EU ~ ekonomija ~ fondovi ~ tržište
  • NEWSLETTER
Prijava
O vašim pravima i zaštiti podataka osobito vodimo brigu. Zaštita i obrada osobnih podataka
  • ULAGAČKI CENTAR
  • IZRAČUNI

AKCIJE

Fondovi Trajanje akcije Info
Platinum Corporate Bond AKCIJA do 01.10.
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
OTP fondovi PRODUŽENO AKCIJA do 30.06.
PBZ fondovi PRODUŽENO AKCIJA do opoziva
Allianz Short Term Bond - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 30.06.
Auctor Plus - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 30.06.
HPB fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 30.06.
OTP fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 30.06.
PBZ Euro Short Term Bond - upravljačka AKCIJA do 10.07.
PBZ START - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 30.06.
PBZ Short term bond - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do 30.06.
ZB fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do opoziva
InterCapital Short Term Bond - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do opoziva
PBZ fondovi - upravljačka PRODUŽENO AKCIJA do opoziva

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1-2019.)

  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Info Kupi
KD BRIC +15,69 6 Kupnja udjela u fondu KD BRIC
ZB euroaktiv +14,28 5 Kupnja udjela u fondu ZB euroaktiv trenutno nije moguća
ZB BRIC+ +13,56 6 Kupnja udjela u fondu ZB BRIC+ trenutno nije moguća

FOND HRVATSKIH BRANITELJA

Vrijednost Datum Promjena Graf
472,93 21.06.2019
-1,00%

ANKETA

VALUTE (Srednji tečaj HNB-a - 26.06.2019.)

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
1 EUR 7,393949 -0,01
-0,09%
1 USD 6,490475 -0,06
-0,91%
1 GBP 8,282681 -0,01
-0,11%
1 CHF 6,654621 -0,01
-0,17%
EUR - 1 mjesec 2019 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
KN EURUSDGBPCHF
=
KN EURUSDGBPCHF
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 24.06. 16:00  1.905,02
-1,45
-0,08
CROBEX10* 24.06. 16:00  1.114,13
-4,24
-0,38
CROBEXprime* 24.06. 16:00  1.065,23
-6,94
-0,65
CROBEXplus* 24.06. 16:00  1.038,46
3,88
0,38
CROBEXtr* 24.06. 16:00  1.259,41
-0,95
-0,08
CROBIS* 24.06. 16:31  114,34
0,03
0,02
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
Osvježi
CROBEX - 1 mjesec 2019 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - dionice (17:07:53 25.06.2019)

  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
HT 160,50
0,31%
4.127.400,50
OPTE 6,75
12,50%
2.651.480,75
RIVP 38,90
-2,26%
1.045.426,50
ADRS 520,00
-0,95%
773.760,00
ZABA 59,50
0,85%
373.800,50
ADRS2 474,00
-0,21%
235.102,00
INA 3.060,00
-1,29%
214.200,00
ATGR 1.200,00
0,84%
143.760,00
ERNT 1.125,00
1,35%
132.735,00
JNAF 4.080,00
2,00%
93.840,00
Redovni dionički promet:   10.631.555,57 kn
Redovni obveznički promet:   0 kn
Blok promet:   2.012.500,00 kn
Sveukupni promet:   12.644.055,57 kn
Osvježi