Konačni podaci DZS-a o kretanju BDP-a u prvom tromjesečju ove godine potvrdili su prve procjene. Tako je bruto domaći proizvod u spomenutom razdoblju zabilježio realan godišnji pad od 2,5 posto. Očekivano, nastavku kontrakcije gospodarstva najviše je pridonio pad osobne i investicijske potrošnje.
Najveći pad zabilježen je kod investicija u fiksni kapital - 13,9%, a još više zabrinjava što je pad rekordno visok i što je u baznom razdoblju ostvaren visok pad od 12,4 posto. Takva kretanja posljedica su smanjenja investicijske aktivnosti države pod pritiskom smanjenja potrošnje, dok istovremeno naznaka o početku investicijskog ciklusa u privatnom sektoru još uvijek nema. Štoviše, podaci u građevinarstvu za prvo tromjesečje pokazuju očekivano intenziviranje negativnih trendova pa je promatrajući bruto dodanu vrijednost građevinarstvo zabilježilo pad od 18,7%. Potrošnja kućanstava nastavila je padati, ali sporijom dinamikom nego prethodnih mjeseci, čemu je zasigurno pridonijela i visoka prošlogodišnja baza (s obzirom da je u prvom tromjesečju 2009. godine potrošnja kućanstava pala 9,9%).

Osobna potrošnja u prvom je tromjesečju ove godine bila niža za 4,1% u odnosu na isto tromjesečje lani. Na pad osobne potrošnje upućivao je pad trgovine na malo od 6,5% potaknut visokom razinom potrošačkog pesimizma, nepovoljnim kretanjima na tržištu rada (koja su doživjela vrhunac upravo u prvom tromjesečju), padom realnih plaća i raspoloživog dohotka te slabijom kreditnom aktivnošću banaka. Potrošnja države treće je uzastopno tromjesečje zabilježila godišnji pad, i to 1,1 posto. Jedina sastavnica BDP-a koja je zabilježila rast u prvom tromjesečju bio je izvoz roba i usluga, koji je nakon pet tromjesečja pada porastao 3,6 posto. Uz nastavak pada uvoza (-4,8%) to svakako ima pozitivan utjecaj na neto izvoz.

U drugom tromjesečju negativni trendovi bi se trebali nastaviti. To potvrđuju podaci iz realnog sektora i s tržišta rada. Nezaposlenost, iako manja nego u prvom tromjesečju, zbog pozitivnog utjecaja sezonskog zapošljavanja, i dalje je znatno viša nego u istom razdoblju prošle godine, što smanjuje dohodak raspoloživ za potrošnju. Posljedično, potrošnja kućanstava trebala bi nastaviti padati, iako vjerojatno nešto slabijim intenzitetom s obzirom na utjecaj baznog razdoblja. Ne treba očekivati niti rast državne potrošnje budući da manji priljev prihoda od očekivanog stvara pritiske na smanjenje rashoda.

Očekivani nepovoljni trendovi u građevinskom sektoru, industrijskoj proizvodnji i smanjeni priljev izravnih investicija negativno će utjecati na investicijsku potrošnju, dok bi jedino rast izvoza (potaknut blagim oporavkom potražnje na inozemnim tržištima) uz daljnji pad uvoza (zbog slabe domaće potražnje) mogao imati pozitivan utjecaj na kretanje BDP-a. Tako u drugom tromjesečju očekujemo približno jednaku stopu pada kao i u prvom tromjesečju, dok prve blage pozitivne stope rasta možemo očekivati u drugoj polovici godine (od 0,5% do 1%), a trebale bi biti rezultat stabilizacijskih mjera ekonomske politike, uspješne turističke sezone, blagog oporavka domaće potrošnje (uslijed ukidanja niže stope "kriznog poreza") i povećanja stranih investicija, potaknutih optimizmom radi okončanja pregovora Hrvatske o pristupu EU.