Europska komisija u četvrtak je povisila procjenu hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu na 1,1 posto u odnosu na prognoze iz svibnja kada je očekivala rast od 0,3 posto, ali je pozvala na provedbu strukturnih reformi kako bi se zaustavio rast javnog duga.

Europska komisija je u četvrtak objavila jesenske ekonomske prognoze za ovu, sljedeću i 2017. godinu, koje uključuju podatke o kretanju BDP-a, inflaciji, zaposlenosti, proračunskom deficitu i javnom dugu u zemljama članicama, kandidatskim zemljama i glavnim trgovačkim partnerima Europske unije.

Nakon ovogodišnjeg rasta od 1,1 posto, sljedeće godine rast BDP-a bi trebao ubrzati na 1,4, posto, a 2017. godine na 1,7 posto . 

"Današnje prognoze pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo trebalo ponovno rasti nakon šest godina recesije. Ekonomske prognoze Komisije predviđaju rast od 1,1 posto BDP-a ove godine, s ubrzanjem na 1,7 posto 2017. godine, zahvaljujući većoj vanjskoj potražnji glavnih hrvatskih trgovačkih partnera i većoj domaćoj potražnji. U okruženju usporavanja globalne ekonomije, od iznimne je važnosti pojačati temelje gospodarstva kroz strukturne reforme i smanjenje vrlo visokog javnog duga koji bi, bez odlučne akcije, mogao dosegnuti skoro 93 posto BDP-a 2017. godine", rekao je potpredsjednik Komisije zadužen za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis.

Rast gospodarstva na razini EU-a trebao bi se ove godine malo ubrzati na 1,9 posto s prošlogodišnjeg 1,4 posto. U svim zemljama članicama, Komisija predviđa ove godine rast BDP-a osim u Grčkoj, gdje bi gospodarstvo trebalo pasti za 1,4 posto. Najveći rast trebala bi imati Irska, 6 posto, zatim Malta 4,3 posto te Poljska i Rumunjska po 3,5 posto. Vrlo skroman rast trebale bi imati Finska, 0,3 posto, Austrija 0,6 posto i Italija 0,9 posto.

"Nakon šest godina recesije, hrvatsko gospodarstvo bi trebalo napokon rasti, 2015. godine za 1,1 posto, nakon što je zaustavljeno smanjenje domaće potražnje, a izvoz nastavlja snažno rasti. Procjenjuje se ubrzanje rasta na 1,7 posto 2017. godine na temelju boljeg povlačenje europskih fondova", navodi Komisija.

Dugogodišnja kriza imala je veliki učinak na hrvatsko gospodarstvo - ekonomija je u drugm kvartalu 2015. bila za otprilike 12 posto slabija u odnosu na isti kvartal 2008. godine.

"Dobra turistička sezona trebala bi dati pozitivan doprinos rastu BDP-a u trećem kvartalu, ali neizvjesnost prije izbora vjerojatno će usporiti aktivnosti prema kraju godine, stoga se očekuje da će rast za ovu godinu dosegnuti 1,1 posto", dodaje Komisija.

Komisija ističe da će nedavna odluka o konverziji hipotekarnih kredita iz švicarskog franka u eure vjerojatno imati mali pozitivni utjecaj na potrošnju, jer su kućanstva i dalje suočena s pritiscima ka smanjenju duga. Gubitci banaka trebali bi rezultirati smanjenjem reinvestirane dobiti, a očekuje se negativan efekt na javne financije.

Usporavanje gospodarskih aktivnosti na rastućim tržištima trebalo bi imati samo ograničen i neizravan učinak na hrvatsko gospodarstvo. Komisija procjenuje malo sporiji rast robnog izvoza, za 4,9 posto 2016. godine i 5,6 posto 2017. godine.

Komisija procjenjuje rast izvoza roba i usluga za 8,8 posto ove godine, s prošlogodišnjiih 6,3 posto. Sljedeće godine ukupni izvoz bi trebao rasti 4,1 posto, a 2017. za 4,5 posto. Uvoz bi trebao rasti ove godine 7,2 posto, sljedeće 4,1 posto i 2017. godine 4,6 posto.

Komisija predviđa blagi pad stope nezaposlenosti, s prošlogodišnjih 17,3 posto na 16,2 posto ove godine, sljedeće godine na 15,6  posto, a 2017. godine na 14,7 posto.

Proračunski deficit trebao bi s prošlogodišnjih 5,6 posto BDP-a ove godine pasti na 4,9 posto, a sljedeće na 4,7 posto te 2017. godine na 4,1 posto. Javni bi dug, pak, prema procjenama EK, do kraja ove godine trebao porasti na 89,2 posto BDP-a, iduće bi godine mogao dosegnuti 91,7 posto, a u 2017. godini 92,9 posto BDP-a.