Europska će komisija u ponedjeljak usvojiti i objaviti mišljenje o mjerama koje je hrvatska Vlada usvojila u okviru postupka izlaska iz prekomjernog deficita. Isti dan Komisija će objaviti i specifične preporuke za Hrvatsku, kao i za sve druge države članice EU, o strukturnim reformama. Te preporuke predstavit će predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, piše Jutarnji list.

Hrvatska je krajem travnja predala popis mjera koje je poduzela da bi smanjila deficit.

Komisija je u izradi mišljenja i preporuka Hrvatskoj koje će usvojiti u ponedjeljak uzela u obzir i zadnji rebalans proračuna za ovu godinu te dodatne mjere koje je poslala Komisiji. U prihodovnoj strani glavna mjera je povećanje doprinosa za zdravstvo, trošarine za energiju, telekom, promjene poreza za igre na sreću i prebacivanje novca iz jednog u drugi stup mirovinskog.

Iako će konačnu ocjenu o spomenutim mjerama dati tek u ponedjeljak, izvori iz Komisije najavili su da će se prebacivanje novca iz drugog u prvi mirovinski stup, u dva koraka 2014. i 2015., vjerojatno smatrati samo jednokratnom mjerom te da se od jeseni, prema novim pravilima, takve mjere neće smatrati kao povećanje prihoda i kao dugoročne strukturne mjere, čega je svjesna i hrvatska Vlada.

Izvori iz EU kažu da će Komisija inzistirati na postavljenim ciljevima, prema kojima Hrvatska ove godine mora svesti deficit na 4,6 posto, 2015. na 3,5 posto, kako bi 2016. dostigla deficit od 2,7 posto, čime bi i službeno izašla iz postupka prekomjernog deficita. Komisija će u ponedjeljak dati ocjenu jesu li ili ne ove mjere dovoljne i prihvatljive. Ali s obzirom na činjenicu da je Hrvatska koordinirala svoje mjere uz konzultacije s Europskom komisijom, procjena je da će EK dati pozitivno mišljenje.

EU od Hrvatske, osim što očekuje provedbu mjera za smanjenje prekomjernog deficita, traži i napore za suočavanje sa sve većom prekomjernom ekonomskom neravnotežom.

Hrvatska se prema ranijim ocjenama Komisije suočava s dugim padom, na što utječu i domaći i vanjski rizici. Problem su i poduzeća u državnom vlasništvu koja u nekim sektorima i dalje imaju dominantnu ulogu, a koja su uglavnom nerestrukturirana, slabo profitabilna i duboko zadužena.

Od Hrvatske se očekuje da poduzme mjere koje će podržati rast i poticati izvoz, i to ne samo u sektoru turizma. Stvaranje boljeg tržišta rada smatra se ključnim. U Bruxellesu ne vide primjer Hrvatske kao nešto što je izuzetak te poručuju kako je Hrvatska, da je htjela, mogla znatno ranije poduzeti reforme koje su mogle skratiti i rok izlaska iz recesije.

EU kaže da Hrvatska zbog mjera štednje neće ugroziti rast iako inzistira na fiskalnoj disciplini. Komisija je predvidjela da Hrvatska niti ove godine neće izaći iz recesije, a blagi porast BDP-a bit će moguć tek sljedeće godine. Hrvatska, uz Cipar, ostaje jedina država članica EU koja još uvijek nije iskoristila pozitivne trendove u ostatku EU, gdje se ekonomija uglavnom stabilizirala.

Prema zadnjim prognozama Europske komisije, BDP će u Hrvatskoj pasti i ove godine za 0,6 posto, i tek će sljedeće godine zabilježiti skromni porast od 0,7 posto, piše Jutarnji.