Svijet mora poduzeti hitne i drastične mjere kako bi zaustavio klimatske promjene koje bi do sredine desetljeća mogle prouzročiti troškove od 1.700 milijardi dolara godišnje, slažu se ekonomisti iz cijelog svijeta.

Do 2075. godine iznos bi mogao eksplodirati na 3.000 milijardi dolara godišnje, procjenjuje 738 ekonomista iz cijelog svijeta, uključenih u istraživanje njujorškog instituta za odgovornu politiku.

"Ljudi se šale kako se ekonomisti ne mogu složiti u većini stvari, ali čini se da smo postigli prilično visoku razinu konsenzusa" o ekonomskoj važnosti borbe protiv klimatskih promjena, rekao je direktor strategije instituta i jedan od autora istraživanja Derek Sylvan

Tri četvrtine ispitanika u velikoj mjeri podupire tvrdnju da treba odmah poduzeti drastične mjere. U anketi provedenoj 2015. godine takav je stav iznijela samo polovina anketiranih ekonomista.

Zacrtano svođenje emisija štetnih plinova neto na nulu do 2050. iziskivat će velika ulaganja, ali dvije trećine ispitanika smatra da će korist za ekonomiju biti daleko veća, a uključivat će sprečavanje prirodnih katastrofa, očuvanje obalne infrastrukture i imovine i zaštitu opskrbe hranom.

Da bi se izbjegle katastrofalne klimatske promjene, znanstvenici kažu da svijet do 2050. mora svesti emisiju štetnih plinova neto na nulu, što znači da ljudi u atmosferu neće smjeti ispuštati više štetnih plinova no što ih uklanjaju.

Sylvana je iznenadilo što mnogi ekonomisti mjere kojima bi se emisija svela neto na nulu smatraju "ekonomski poželjnima, čak i u prilično kratkom roku o kojem govorimo".

Većina anketiranih ekonomista navela je i da ih klimatske promjene danas više brinu nego prije pet godina, najvećim dijelom zbog ekstremnih vremenskih događaja u posljednje vrijeme, koji uključuju požare i toplotne udare.

Svijet je od 2000. do 2019. zabilježio više od 7.300 velikih prirodnih katastrofa koje su usmrtile oko 1,2 milijuna ljudi i prouzročile štetu od 3.000 milijardi dolara, prema UN-ovom uredu za ublažavanje prijetnje katastrofa.

U prethodnih 20 godina zabliježeno je oko 4.200 katastrofa, u kojima je stradalo 1,19 milijuna ljudi i prouzročena je šteta od 1.600 milijardi dolara, pokazuju podaci.

"Neka su mjesta više izložena, a jako su važna i primanja", objašnjava Michael Greenstone, ekonomist na Čikaškom sveučilištu i direktor Instituta za energetsku politiku.

Velike razlike otežavaju jednostavnu analizu troškova i koristi, naglašava, jer će ekonomski gubici teže pogoditi siromašnu obitelj.

"Kako analizirati što ekonomska šteta od jednog dolara znači (milijarderima) Billu Gatesu i Jeffu Bezosu, a što četveročlanoj obitelji koja živi ispod granice siromaštva? Mislim da kao društvo moramo odlučiti", naglasio je.