Kineski izvoz porastao je u travnju za 8,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, izračunala je carinska uprava.

U ožujku bio je poskočio za 12,4 posto.

Uvoz je pak u travnju gotovo stagnirao, nakon 5-postotnog pada u prethodnom mjesecu.

Val isporuka u ožujku i travnju pokrenula je 90-dnevna odgoda carina koje je najavio američki predsjednik Donald Trump. Kompanije su požurile dopremiti poluproizvode i dobra koja proizvode u Kini kako bi zaobišle vrtoglavu carinu od 145 posto.

Početkom travnja Trump je najavio dodatne carine trgovinskim partnerima s kojima SAD kontinuirano bilježi manjak u robnoj razmjeni. Namet na robu iz Kine trebao je prema tom planu iznositi 34 posto, povrh važećih 30 posto. Kina je uzvratila istom mjerom, a eskalacija trgovinskog sukoba podigla je američke namete za 145 posto, a one kineske na 125 posto.

Američki predsjednik naglasio je da carinama želi zaštititi domaću proizvodnju, ali je naknadno izuzeo iz nameta mobitele i tablete koje SAD uglavnom uvozi iz Kine.

I Kina je, prema navodima kompanija, izuzela iz nameta određene skupine proizvoda, poput avionskih motora, lijekova i medicinske opreme.

Washington i Peking signalizirali su da bi mogli stišati tonove ove subote, na sastanku visokih dužnosnika u Ženevi.

Kineski izvoz u SAD pao je u travnju za 21 posto, što se očitovalo u 25,7 posto manjem višku u robnoj razmjeni.

Kineski izvoz u zemlje jugoistočne Azije porastao je pak za 20,8 posto.

Peking je istodobno usvojio niz poticaja za domaću potrošnju, uključujući jačanje likvidnosti i sniženje kamatnih stopa.