Prije otprilike dva tjedna američki predsjednik Donald Trump najavio je dodatne 34-postotne "recipročne" carine na uvoz iz Kine, podigavši time namete na ukupno 54 posto.

Kina je uzvratila carinama od 34 posto na uvoz iz SAD-a, a Washington je uzvratio još višim nametima.

Eskalacija američko-trgovinskog sukoba rezultirala je podizanjem kineskih nameta na američku robu na 125 posto i američkih na kineske proizvode na 145 posto.

Velike farmaceutske tvrtke, uključujući AstraZenecu, Sanofi, GSK i Eli Lilly, imaju najmanje jednu proizvodnu lokaciju u SAD-u za lijekove koje prodaju u Kini, pokazali su podaci kineske uprave za medicinske proizvode.

U pogonu u američkoj saveznoj državi Indiani AstraZeneca proizvodi lijek protiv raka durvalumab, a Eli Lilly tamo proizvodi lijek za dijabetes i mršavljenje tirzepatid, pokazuju podaci.

Američka savezna država Sjeverna Karolina navedena je kao lokacija na kojoj AstraZeneca i Sanofi proizvode antitijela za prevenciju respiratornog sincicijskog virusa (RSV) nirsevimab. Tamo je smješten i pogon koji proizvodi GSK-ov lijek za HIV s djelatnim tvarima lamivudin/dolutegravir.

U podacima koje je Reuters analizirao nije navedeno koliki se udio lijekova proizvedenih u američkim tvornicama isporučuje Kini.

U odgovoru na Reutersov upit o kineskim carinama i njihovim učincima, glasnogovornik tvrtke Eli Lilly rekao je da "još provjeravaju pojedinosti", odbivši dalje komentirati.

Ni AstraZeneca ni GSK nisu željeli komentirati kineske carine, a u Sanofiju nisu odgovorili na Reutersov upit da ih komentriraju.

Stručnjaci upozoravaju da bi kineske carine na američke proizvode mogle dovesti do povećanja cijena ili ograničenja ponude nekih lijekova.

"Pacijenti i potrošači u Kini mogli bi i te kako osjetiti posljedice carina, ovisno o proizvodu, jer se proizvodnja lijekova ne može preseliti u kratkom roku", rekao je voditelj za trgovinska pitanja u švicarskom farmaceutskom i biotehnološkom poslovnom udruženju Scienceindustries Erik Jandrasits.