Kina u 2007. preskače Njemačku i postaje treća svjetska ekonomija. Prema podatcima MMF-a, BDP Kine za 2006. bio je 2800 milijardi, a njemački 2900 milijardi dolara. Kinezi su od 1999. preskočili čak četiri velika gospodarstvaKina bi već u ovoj godini mogla Njemačkoj preoteti poziciju trećeg najvećeg svjetskog gospodarstva. Kako javlja The Wall Street Journal, to bi se moglo dogoditi još i prije nego što su stručnjaci prognozirali, te je još jedan znak koliko se brzo mijenja globalna gospodarska ravnoteža. Premašivanje Njemačke, piše WSJ, možda neće biti smatran važnim uspjehom kineskoj vladi čiji je prioritet povećanje dohotka i poboljšanje životnog standarda Kineza koji je i dalje daleko ispod razine od one u razvijenim zemljama. Iako ne iznenađuju da zemlja sa 1,3 milijardi ljudi u godinu dana proizvode više nego 82 milijuna stanovnika Njemačke, nagli uspon Kine mogao bi potaknuti zabrinutost u bogatim državama. Prema podatcima Međunarodnog monetarnog fonda, BDP Kine za prošlu godinu iznosio je 2800 milijardi dolara, dok je njemački iznosio 2900 milijardi dolara. Ispred Kine i Njemačke samo su još dva veća gospodarstva, Sjedinjene Američke Države (čiji BDP je za lanjsku godinu iznosio 13.200 milijardi dolara) te Japan (4400 milijardi dolara). Podatci kineske vlade za drugo ovogodišnje tromjesječje koji bi trebali biti objavljeni ovoga četvrtka, prema procjenama ekonomista, ukazat će na 11postotni rast kineske proizvodnje u prvoj polovici ove godine. Čak i najoptimističnije prognoze rasta njemačkog rasta istovremeno se kreću daleko ispod toga, oko tri posto. Ne tako davno, 1999. godine, Kina je držala poziciju sedmog najvećeg svjetskog gospodarstva. Otada je premašila moćne gospodarske sile Italiju, Francusku i Veliku Britaniju. Zadrži li svoju sadašnju stopu rastu gospodarstva, u sljedećih bi desetak godina mogla nadmašiti i drugopozicionirani Japan.
Kinesko premašivanje Njemačke tek je jedan primjer šire globalne promjene. Države s velikm populacijom, poput Kine i Indije, postaju velike sile svjetskog gospodrarstva dok one etablirane, poput Europe, Japana i SADa, istovremeno relativno gube na važnosti. Mnogi ekonomisti već su se složili da globalni rast postaje manje ovisan o američkom gospodarstvu koje je lanjske godine bilježilo sporiju stopu rasta, a pritom nije snažno utjecalo na druge zemlje.Kineski trgovinski suficit u lipnju, kako smo već pisali, narastao je na rekordnih 26,9 milijardi dolara premašivši prognoze analitičara. Time je Kina dala dodatne razloge američkim vlastima za prijetnju sankcijama ako aprecijacija juana ne bude još brža. Kina je suficit u odnosu na prošlu godine gotovo udvostručila zahvaljujući izvoznicima koji su požurili iskoristiti niže poreze. Povrh toga, američke vlasti smatraju da je kineski izvoz sve opasniji jer se ne poštuju glavni standardi proizvodnje koji vrijede u svijetu. Tako se zubna pasta, primjerice, boji nedopuštenim bojama, a igračke u sebi sadržavaju opasno olovo. Stoga su američki zakonodavci predstavili nova pravila koja će obvezivati sve neameričke izvoznike koji vlastitim proizvodima ugrožavaju proizvodnju američkim kompanijama. Kineski suficit za prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 112,5 milijardi dolara što je čak 84 posto više nego je to bio slučaj godinu dana prije. Prošle je godine ostvareno tada rekordnih 177,5 milijardi dolara kineskog suficita. Juan je podcijenjen za čak 40 posto što kineski izvoz čini mnogo jeftinijim što, paradoksalno, u najvećoj mjeri iskorištava SAD kroz jeftinu kinesku radnu snagu pri premještanju proizvodnih pogona iz Amerike u Kinu.