Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska je dobila mogućnost korištenja fondova Kohezijske (Regionalne) politike EU. U proračunu EU za razdoblje 2014. - 2020. godine, za Hrvatsku je predviđeno oko 8,6 milijardi eura za sufinanciranje razvojnih projekata, što je potencijal koji bi svakako trebali što je više moguće iskoristiti, smatra Zvonimir Savić, analitičar HGK.

′Važnost fondova EU za poticanje gospodarskog razvoja u Hrvatskoj leži i u činjenici da je udio sredstava fondova EU u financiranju javnih investicija u državama istočne Europe u razdoblju 2010. - 2012. godine bio više od 50 posto. Veliki Investicijski plan za Europu (tzv. Junckerov plan) jedinstveni je pothvat Europske komisije koji će igrati jednu od najvažnijih uloga u oporavku europskoga gospodarstva′, smatra Savić.

Naime, kao posljedica gospodarske i financijske krize razina ulaganja u EU znatno je smanjena od 2007. godine, kada je bila na vrhuncu, i to za oko 15 posto. Stoga se uspostavlja novi Europski fond za strateške investicije, čija je svrha osigurati veću sposobnost podnošenja rizika i mobilizirati dodatna ulaganja.

Jedno od područja djelovanja odnosi se na mobilizaciju dodatnih javnih i privatnih ulaganja u iznosu od najmanje 315 milijardi eura u razdoblju 2015. - 2017.

HGK-ova ova analiza ima za cilj pokazati da je korištenje punih potencijala fondova Kohezijske politike EU gotovo jedini izvor sredstava nužnih za poticanje gospodarskog oporavka u trenucima gospodarske krize te da Junckerov plan također krije priličan potencijal, iako je njegovo funkcioniranje tek u začecima.

′U slučaju korištenja punog potencijala Junckerova investicijskog plana, za Hrvatsku bi to značilo rast BDP-a do 0,9 postotnih bodova godišnje te dodatna 2-3 postotna boda u slučaju korištenja punog potencijala sredstava fondova Kohezijske politike EU′, zaključuje Savić.