Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem rujna prošle godine javni je dug iznosio 289,1 milijardu kuna, što je 1,4 milijarde kuna manje nego u prethodnomu mjesecu i 1,2 milijarde kuna ili 0,4 posto manje nego u rujnu 2015. godine, ističe se u analizi HGK, objavljenoj u ponedjeljak.

U odnosu na kraj 2015. godine, javni je dug na kraju trećeg lanjskog tromjesečja bio niži za 467,4 milijuna kuna.

Djelomično zbog toga, ali još više zbog ubrzanja rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji je u trećem tromjesečju skočio za 2,9 posto na godišnjoj razini, udio javnoga duga u BDP-u spustio s razine od 86,7 posto na kraju 2015. na oko 85 posto na kraju rujna 2016. godine.

"Time se potvrđuje činjenica da će 2016. godina, nakon osam godina kontinuiranog rasta, biti prva u kojoj će biti zabilježen pad udjela javnoga duga u BDP-u", ističu analitičari HGK.

Navode da na godišnjoj razini javni dug pada posljednjih sedam mjeseci, i to kao rezultat nižih potreba financiranja pri uspješnoj provedbi fiskalne konsolidacije, odnosno pri smanjenju proračunskog manjka.

Manje potrebe za zaduživanjem praćene su i promjenom u strukturi financiranja u kojoj raste udio domaćeg financijskog tržišta na račun inozemnog financiranja.

"Riječ je o posljedici odustajanja od izdavanja obveznice na inozemnom tržištu sredinom prošle godine zbog visokih traženih prinosa, ali i o povoljnim mogućnostima zaduživanja na domaćem tržištu na kojem je ekspanzivnim mjerama monetarne politike smanjena visina kamatnih stopa", ističu analitičari HGK.

Domaći dug porastao, inozemni pao

U takvim je okolnostima u rujnu na godišnjoj razini povećana razina domaćega javnog duga za 7,2 milijarde kuna ili 4,2 posto, dok je inozemni dug pao za 8,4 milijarde kuna ili 7,1 posto.

Stoga je udio inozemnog duga u ukupnomu javnom dugu smanjen s 40,8 posto na kraju 2015. na 38 posto na kraju rujna 2016. godine, što ima pozitivan doprinos u smanjenju rizika povezanih s dugom, posebno valutnoga rizika, navodi se u analizi.

"Osiguravanje nastavka pozitivnih tendencija kretanja javnog duga iz prošle godine izuzetno je važno jer bi se time dao važan doprinos mogućnosti poboljšanja kreditnoga rejtinga zemlje, izlasku iz procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka i uklanjanju detektiranih makroekonomskih neravnoteža", ističu iz HGK.

Ova će godina, smatraju, biti izazovna jer pri očekivanom postupnom rastu kamatnih stopa na svjetskim tržištima kapitala treba osigurati refinanciranje visokoga iznosa dospjelih obveza i financiranje novoga proračunskog manjka.

Stoga će "neophodni nastavak smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u ponajprije ovisiti o odlučnosti u primjeni fiskalne konsolidacije te o mjerama razvojne politike koje trebaju osigurati rast BDP-a po stopi višoj od tri posto", zaključuju analitičari HGK.