Vanjskotrgovinski deficit tako je u siječnju iznosio 5,4 milijarde kuna i bio je za 396,9 milijuna viši nego u istom mjesecu prošle godine.

Pokrivenost uvoza izvozom je pala, sa 61,1 posto koliko je bila u siječnju lani, na 60,2 posto u prvom mjesecu ove godine.

U zemlje članice EU-a u siječnju je izvezeno je roba vrijednih 5,7 milijarde kuna, odnosno 2,1 posto više nego u siječnju 2018. godine. Izvoz u nečlanice EU-a je porastao za 8,6 posto, na 2,5 milijardi kuna.

Vrijednost uvezene robe u siječnju iz članica EU-a porasla je za 9,5 posto, na 11,1 milijardu kuna. No, istodobno je uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a pala za devet posto, na 2,5 milijardi kuna.

Izraženo u eurima, hrvatski je robni izvoz u siječnju iznosio 1,1 milijardu eura, što je 5,6 posto više nego u istom mjesecu lani, dok je uvoz porastao za 7,1 posto, na 1,8 milijardi eura.

Tako je vanjskotrgovinski deficit iznosio 731,4 milijuna eura, dok je u siječnju lani iznosio 668,2 milijuna eura.

U zemlje članice EU-a u prvom je ovogodišnjem mjesecu izvezeno robe u vrijednosti 770,9 milijuna eura, odnosno 3,5 posto više nego u siječnju 2018. godine. U zemlje izvan EU-a izvoz je porastao za 10,5 posto, na 337,3 milijuna eura.

Vrijednost uvezene robe u iz članica EU-a porasla je, pak, za 11 posto, na 1,5 milijardi eura, dok je uvoza iz zemalja koje nisu članice EU-a pala za 7,4 posto, na 340,8 milijuna eura.

Rast izvoza u 2018. godini 3 posto, uvoza 7,5 posto

DZS je objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za 2018. godinu koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, porastao tri posto, na 107,7 milijardi kuna, dok je uvoz porastao snažnije, za 7,5 posto, na 175,5 milijardi kuna.

Time je DZS blago naviše korigirao svoje prve podatke, koji su bili govorili da je izvoz lani u odnosu na 2017. godinu iznosio 107,6 milijardi kuna, što je porast za 2,9 posto, a uvoz za 7,4 posto, na 175,4 milijarde kuna.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 67,8 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 61,4 posto.

Izraženo u eurima, izvoz je u 2018. porastao za 3,6 posto, na 14,5 milijardi eura, dok je uvoz porastao za 8,1 posto, na 23,65 milijardi eura, što daje vanjskotrgovinski deficit od 9,1 milijardu eura.

Time je rast izvoza u prošloj godini bitno usporio s obzirom da je u 2017. u odnosu na 2016. rastao po stopi od 13,8 posto, a usporio je i rast uvoza, koji je 2017. na godišnjoj razini rastao za 11,1 posto.

Podatci DZS-a o robnoj razmjeni prema djelatnostima pokazuju da je prerađivačka industrija, koja u ukupnom robnom izvozu ima najznačajniji udio od 89,8 posto, izvezla roba u vrijednosti 13 milijardi eura, što je u odnosu na godinu ranije porast za 4,5 posto.

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj ostaju Italija i Njemačka. U Italiju je u 2018. izvezeno robe za više od 2,1 milijardu eura ili 10,7 posto više nego u 2017. godini, dok je izvoz u Njemačku porastao za 11,1 posto, na 1,9 milijardi eura. Iz Italije je, pak, uvezeno robe za 3,1 milijardu eura ili 10,7 posto više, a iz Njemačke za 3,6 milijardi eura ili 7,2 posto više.

U zemlje CEFTA-e izvoz je porastao za 0,3 posto, na 2,45 milijardi eura, pri čemu je izvoz u Bosnu i Hercegovinu pao za 0,4 posto, na 1,36 milijardi eura, a u Srbiju za pet posto, na 636,5 milijuna eura.