Vanjskotrgovinski deficit tako je u prvih pet mjeseci iznosio 28,4 milijarde kuna, odnosno bio je za 2,6 milijardi kuna viši nego u istom razdoblju lani. Istodobno, pokrivenost uvoza izvozom pala je s lanjskih 61,7 na 59,7 posto.

U zemlje članice EU od siječnja do kraja svibnja ove godine izvezeno je roba vrijednih 29,1 milijardi kuna, odnosno 7,6 posto više nego u prvih pet mjeseci 2017. godine. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 10,6 posto, na 13 milijardi kuna.

S druge, pak strane, vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU porasla 5,2 posto, na 55,68 milijardi kuna. U prvih pet mjeseci porasla je i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a i to za 2,6 posto, na 14,88 milijardi kuna.

U zemlje članice EU-a od siječnja do kraja svibnja ove godine izvezeno je roba vrijednih 3,9 milijardi eura, odnosno 8 posto više nego u prvih pet mjeseci 2017. godine. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 10,3 posto, na 1,74 milijardi eura.

Vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU-a porasla 5,6 posto, na 7,48 milijardi eura. U prvih pet ovogodišnjih mjeseci porasla je i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a i to za 2,9 posto, na 1,99 milijardi eura.

Izražen u eurima, hrvatski je robni izvoz u prvih pet mjeseci iznosio 5,65 milijardi eura, što je 1,6 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 5 posto, na 9,47 milijardi eura.

Tako je vanjskotrgovinski deficit u prvih pet mjeseci ove godine iznosio 3,8 milijardi eura, dok je u isto vrijeme lani iznosio 3,4 milijarde eura.

Rast izvoza u prva četiri mjeseca 1 posto, uvoza 6,2 posto

DZS je danas objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prva četiri mjeseca ove godine koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, porastao 1 posto na 33 milijarde kuna, dok je uvoz porastao za 6,2 posto, na 55,8 milijardi kuna.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 22,8 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 59,2 posto.

Izraženo u eurima izvoz je u prva četiri mjeseca ove godine porastao 1,3 posto, na 4,43 milijarde eura, dok je uvoz porastao 6,5 posto, na 7,49 milijarde eura.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 3 milijarde eura.

Podaci prema djelatnostima pokazuju da je prerađivačka industrija, koja u ukupnom robnom uvozu ima najznačajniji udio od 90 posto, u prva četiri mjeseca zabilježila rast robnog izvoza za 4,4 posto, na 4 milijarde eura.

Rast izvoza bilježi se kod proizvodnje prehrambenih proizvoda, za 7,2 posto, na 346,3 milijuna eura, kod proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda za 7 posto, na 251,9 milijuna eura, proizvodnje strojeva i uređaja za 3,4 posto, na 318 milijuna eura itd.

Istodobno je pao izvoz farmaceutskih proizvoda i pripravaka, za 16,9 posto, na 310,1 milijun eura, izvoz ostalih prijevoznih sredstava za 22,2 posto, na 108 milijuna eura itd.

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj su i dalje Italija i Njemačka. U Italiju je u prva četiri mjeseca izvezeno robe za 634,8 milijuna eura ili 8,2 posto više nego u isto vrijeme lani, dok je izvoz u Njemačku porastao 17,9 posto, na 615,7 milijuna eura.

Iz Italije je uvezeno robe za 1,06 milijardi eura ili 15,7 posto više, a iz Njemačke za 1,16 milijardi eura ili 7,8 posto više.

U zemlje CEFTA-e zabilježen je pad izvoza za 2 posto, na 707 milijuna eura, pri čemu je snažnije pao izvoz u dvije susjedne zemlje, u Bosnu i Hercegovinu za 5 posto, na 389,4 milijuna eura, te Srbiju, za 7,5 posto, na 189,4 milijuna eura.