Vanjskotrgovinski deficit tako je u prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci iznosio 63,2 milijarde kuna, odnosno bio je za 8,3 milijarde kuna viši nego u istom razdoblju u 2017. Pokrivenost uvoza izvozom istovremeno je pala sa 63,6 na 61,1 posto.

U zemlje članice EU-a od siječnja do kraja studenog 2018. izvezeno je roba vrijednih 68,2 milijarde kuna, odnosno 9,4 posto više nego u prvih jedanaest mjeseci 2017. godine. Istodobno je izvoz u nečlanice EU-a pao za 7,4 posto, na 31 milijardu kuna.

Vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU-a porasla 6,8 posto, na gotovo 126 milijardi kuna. U prvih jedanaest mjeseci porasla je i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a i to za 10,8 posto, na 36,5 milijardi kuna.

Izražen u eurima, hrvatski je robni izvoz u prvih jedanaest lanjskih mjeseci iznosio 13,4 milijarde eura, što je četiri posto više nego u istom razdoblju godinu ranije, dok je uvoz porastao za 8,1 posto, na 21,9 milijardi eura.

Tako je vanjskotrgovinski deficit u prvih jedanaest mjeseci 2018. iznosio 8,5 milijardi eura, dok je u isto vrijeme godinu ranije iznosio 7,4 milijarde eura.

U zemlje članice EU-a od siječnja do kraja studenog prošle godine izvezeno je robe u vrijednosti 9,2 milijarde eura, odnosno 9,9 posto više nego u prvih jedanaest mjeseci 2017. godine. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 7,1 posto, na 4,2 milijarde eura.

Vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU-a porasla 7,3 posto, na gotovo 17 milijardi eura. U prvih jedanaest lanjskih mjeseci porasla je i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a i to za 11,2 posto, na 4,9 milijardi eura.

Rast izvoza u prvih deset mjeseci 4,4 posto, uvoza 7,4 posto

DZS je danas objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prvih deset mjeseci prošle godine koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, porastao 4,4 posto, na 89,4 milijarde kuna, dok je uvoz porastao za 7,4 posto, na 147,1 milijardu kuna.

Time je DZS korigirao naviše svoje prve podatke, prema kojima je vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih deset mjeseci 2018. iznosila 89,3 milijardi kuna ili 4,2 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije, dok je uvoz dosegnuo 146,7 milijardi kuna ili 7,1 posto više.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 57,7 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 60,8 posto.

Izražen u eurima, izvoz je u prvih deset mjeseci lanjske godine porastao 4,8 posto, na 12,1 milijardu eura, dok je uvoz porastao 7,8 posto, na 19,9 milijardi eura.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 7,8 milijardi eura.

Podaci prema djelatnostima pokazuju da je prerađivačka industrija, koja u ukupnom robnom izvozu ima najznačajniji udio od 90,2 posto, u prvih deset mjeseci zabilježila rast robnog izvoza za 6,2 posto, na 10,9 milijardi eura.

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj ostaju Italija i Njemačka. U Italiju je u prvih deset mjeseci 2018. izvezeno robe za više od 1,7 milijardi eura ili 11 posto više nego u isto vrijeme godinu prije, dok je izvoz u Njemačku porastao 13,2 posto, na gotovo 1,6 milijardi eura. Iz Italije je, pak, uvezeno robe za 2,6 milijardi eura ili 10,7 posto više, a iz Njemačke za 3,02 milijarde eura ili 7,8 posto više.

U zemlje CEFTA-e zabilježen je rast izvoza za 0,2 posto, na 2,03 milijarde eura, pri čemu je izvoz u Bosnu i Hercegovinu pao za 0,3 posto, na 1,13 milijarde eura, a u Srbiju za 5,6 posto, na 519,8 milijuna eura.