Vanjskotrgovinski deficit tako je u prvih deset mjeseci iznosio 57,4 milijarde kuna, odnosno bio je za 6,2 milijarde kuna viši nego u istom razdoblju lani. Istodobno, pokrivenost uvoza izvozom pala je s lanjskih 62,6 na 60,9 posto.

U zemlje članice EU-a od siječnja do kraja listopada ove godine izvezeno je roba vrijednih 61,2 milijarde kuna, odnosno 10 posto više nego u prvih deset mjeseci 2017. godine. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 6,5 posto, na 28,1 milijardu kuna.

Vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU-a porasla 6,4 posto, na 113,8 milijardi kuna. U prvih deset mjeseci porasla je i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a i to za 9,7 posto, na 32,9 milijardi kuna.

Izražen u eurima, hrvatski je robni izvoz u prvih deset mjeseci iznosio 12,03 milijarde eura, što je 4,6 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 7,5 posto, na 19,8 milijardi eura.

Tako je vanjskotrgovinski deficit u prvih deset mjeseci ove godine iznosio 7,7 milijardi eura, dok je u isto vrijeme lani iznosio 6,9 milijardi eura.

U zemlje članice EU-a od siječnja do kraja listopada ove godine izvezeno je robe u vrijednosti 8,2 milijarde eura, odnosno 10,4 posto više nego u prvih deset mjeseci 2017. godine. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 6,3 posto, na 3,8 milijardi eura.

Vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU-a porasla 6,8 posto, na 15,3 milijardi eura. U prvih deset ovogodišnjih mjeseci porasla je i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a i to za deset posto, na 4,4 milijarde eura.

Rast izvoza u prvih devet mjeseci 4,1 posto, uvoza 6,3 posto

DZS je danas objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prvih devet mjeseci ove godine koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, porastao 4,1 posto na 79,1 milijardu kuna, dok je uvoz porastao za 6,3 posto, na 130,5 milijardi kuna.

Time je DZS korigirao naviše svoje prve podatke, prema kojima je hrvatski robni izvoz u prvih devet mjeseci ove godine iznosio 79 milijardi kuna ili 4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz dosegnuo 130,3 milijarde kuna ili 6,1 posto više.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 51,5 milijardi kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 60,6 posto.

Izražen u eurima, izvoz je u prvih devet mjeseci ove godine porastao 4,4 posto, na 10,7 milijardi eura, dok je uvoz porastao 6,6 posto, na 17,6 milijardi eura.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 6,9 milijardi eura.

Podaci prema djelatnostima pokazuju da je prerađivačka industrija, koja u ukupnom robnom izvozu ima najznačajniji udio od 90,2 posto, u prvih devet mjeseci zabilježila rast robnog izvoza za 5,8 posto, na 9,6 milijardi eura.

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj su i dalje Italija i Njemačka. U Italiju je u prvih devet mjeseci izvezeno robe za više od 1,5 milijardi eura ili 9,8 posto više nego u isto vrijeme lani, dok je izvoz u Njemačku porastao 13,6 posto, na 1,42 milijarde eura. Iz Italije je, pak, uvezeno robe za 2,4 milijarde eura ili 11 posto više, a iz Njemačke za 2,7 milijardi eura ili 7,3 posto više.

U zemlje CEFTA-e zabilježen je rast izvoza za 0,1 posto, na 1,8 milijardi eura, pri čemu je izvoz u Bosnu i Hercegovinu pao za 1,9 posto, na 992,2 milijuna eura, a u Srbiju za 4,3 posto, na 457,9 milijuna eura.